O štetnosti plastike i mikroplastike slušamo svaki dan. Ali, najčešće leti, i ne samo leti, ispijamo vodu i sokove iz nje. Šta se dešava kada napola ispijenu plastičnu flašicu vode, koju vučemo svuda sa sobom, ostavimo u vrućem automobilu ili na suncu? Da li je tada bezbedna za piće?

Možda zvuči kao preterivanje, jer voda je voda, ali stručnjaci objašnjavaju postojanje neke potencijalne rizike.

Mikrobi u vodi

Jedna potencijalna zabrinutost je da, ako ste već otvorili plastičnu flašu i pili vodu iz nje, bakterije iz vaših usta (da, svi ih imamo), ruku ili vazduha mogu ući unutra i razmožiti se, kaže za Njujork tajms Džejmi Ros, neuronaučnik sa Univerziteta Roud Ajlend koji proučava kako izloženost mikroplastici i drugim supstancama utiče na telo.

Beižan Jan, geohemičar koji istražuje zagađenje životne sredine na Univerzitetu Kolumbija, rekao je da nije upoznat ni sa jednom studijom koja je istraživala šta se tačno dešava ako ostavite plastičnu flašu vode u vrućem automobilu. Ali, naučnici mogu da izvedu zaključke iz relevantnih istraživanja.

Na primer, u jednoj recenziranoj studiji objavljenoj 2013. godine, istraživači su analizirali koji mikrobi rastu u raznim delimično konzumiranim napicima – uključujući gazirana pića u plastičnim flašama – čajeve, sokove, sportska pića i vodu, ostavljenim na 24 stepena Celzijusa tokom dve nedelje. Otkrili su da se bakterije, buđ i kvasac razvijaju u mnogima od njih. Unutrašnjost automobila često postaje toplija od spoljašnjeg okruženja vazduha, stvarajući savršeno okruženje za brzi rast mikroba, možda u roku od nekoliko sati kaže dr Ros. Još jedna studija iz 2005. godine zaključila je da bakterije rastu u flašama za vodu na sobnoj temperaturi u roku od 48 sati nakon samo jednog gutljaja.

Međutim, pošto postoji toliko malo istraživanja na ovu temu, ne znamo da li mikrobi koji se pojavljuju u flašicama za vodu mogu izazvati bolest, ali bi mogli, rekla je dr Ros. Bakterije pronađene u studiji iz 2005. godine uključivale su Staphylococcus aureus, čest uzrok bolesti koje se prenose hranom. Iako te bakerije mogu poticati iz ljudskih tela ili usta, rekla je dr Ros, moguće je da u dovoljno visokim dozama, nakon što se umnože u flaši, i dalje mogu da izazovu bolesti.

„To bi me veoma zabrinulo“, rekla je.

Hemijski zagađivači

Mnoge plastične flaše za vodu za jednokratnu upotrebu napravljene su od oblika plastike PET (polietilen tereftalat), kaže Nikol Dezijel, epidemiolog zaštitne životne sredine na Jejl školi javnog zdravlja.

Kada boce koje sadrže PET plastiku stoje na toploti ili sunčevoj svetlosti, mogu da oslobađaju razne vrste hemikalija, uključujući fenole poput bisfenola A ili BPA i ftalate, kaže ona.

„Fenoli i ftalati su endokrini disruptori, što znači da ometaju prirodne hormone u našem telu“, objasnila je ona.

Američka agencija za hranu i lekove (FDA) kaže da je trenutna upotreba BPA i određenih ftalata u pakovanju hrane bezbedna. Međutim, neki stručnjaci se ne slažu, pozivajući se na studije koje su povezale izlaganje hemikalijama u ranom životu sa hroničnim zdravstvenim stanjima poput alergija, astme i dijabetesa tipa 2.

Dr Dezijel je, međutim, opovrgla ranije tvrdnje na društvenim mrežama da zagrejane plastične flaše za vodu oslobađaju hemikalije koje izazivaju rak, a to su dioksini. Ne oslobađaju ih, kaže ona.

I mikroplatika

Voda skladištena u plastičnim bocama za vod često sadrži sitne komadiće plastike poznate kao mikroplastika. Studija iz 2018. godine analizirala je vodu iz plastičnih boca za vodu kupljenih u devet zemalja i pronašla fragmente plastike u 93 odsto njih.

Nije jasno šta bi ova mikroplastika mogla da uradi našem telu. Ali izgleda da se zadržava: Kada su istraživači analizirali tkiva nedavno preminulih ljudi u studiji iz 2025. godine, otkrili su da se mikroplastika nakupila u njihovim bubrezima, jetri i mozgu.

Kako bezbednije piti

Stručnjaci ne znaju sa sigurnošću šta će se desiti ako ostavite plastičnu flašu za vodu za jednokratnu upotrebu u vrućem automobilu, a zatim pijete iz nje. Ali, s obzirom na mogućnost kontaminacije, dr Ros kaže da to „nije dobra ideja“.

Dr Dezijel i drugi istraživači preporučili su da, kada ste u pokreti, vodu čuvate u bocama od nerđajćeg čelika ili stakla umesto u plastičnim. I dok je manje verovatno da će se boce za vodu za višekratnu upotrebu napravljene od tvrđe plastike, poput polipropilena ili drugog oblika PET, razgraditi i ispustiti plastiku ili druge hemikalije kada su izložene toploti ili sunčevoj svetlosti, dr Dezijel kaže:

„One su i dalje plastične i s vremenom, habanje i toplota mogu i njih da razgrade.“

Da biste izbegli bakterije i buđ, verovatno je najbolje baciti delimično popijenu vodu koja je ostavljena na vrućini, bez obzira na posudu u kojoj se nalazi, kaže dr Ros.

Ako niste sigurni, rekla je ona, nemojte je piti.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.