Nacionalni parkovi “Fruška gora“ i „Đerdap“ kao i park prirode „Sićevačka klisura“ jedina su zaštićena područja prirode u Srbiji koja će imati stalne volonterske timove. Po prvi put će volonteri raditi na osnovu profesionalnih volonterskih programa, rađenih prema specifičnim potrebama svakog ovog područja.
Novi volontereski programi pripremaju se u saradnji sa upravljačima ovih parkova, a prave ih eksperti poznavaoci EU i nacionalne pravne prakse koja reguliše volontiranje, okupljeni oko projekta „Volonteri za prirodu“, koji vode Mladi istraživači Srbije sa organizacijama Inženjeri zaštite životne sredine iz Novog Sada i Tim 42 iz Leskovca.
Iz uprave ovih parkova prirode kažu da su i do sada imali zainteresovane grupe volontera ali da će uz postojanje programa i formirane stalne grupe, volonterski učinak biti veći i značajniji.
Povodom Međunarodnog dana volontera, 5. decembra, Tanja Petrović, izvršna direktorka Mladih istraživača Srbije (MIS), podsetila je da više od 2000 mladih ljudi godišnje prođe kroz njihove programe volontiranja i u Srbiji i širom sveta.
Najveći problemi zaštićenih područja prirode u Srbiji
Nacionalni park Fruška gora: „Zeleno ostrvo“ u ravnici na 25.000 ha. Šuma koju čine hrast, lipa i bukva. Dom za međunarodno zaštićene vrste ptica i sisara. Kulturno istorijska celina sa brojnim manastirima iz srednjeg veka.
Problemi: seča šume, šumski požari, eksploatacija kamena, humusa i drugih materijala iz prirode, sušenje pojedinih biljnih vrsta zbog zagađenja, nekontrolisano sakupljanje divljih biljaka
“Sada radimo na tome da stvorimo stalne volonterske grupe koje će organizovano raditi na očuvanju i obnovi prirode u našim zaštićenim područjima. Pozivamo zainteresovane da nam se jave i uključe u prvu bazu volontera u prirodi”, kaže Tanja Petrović.
“Volonteri za prirodu”: kako se prijaviti?
Za volontiranje su najčešće zainteresovani mladi jer je to prilika za druženje i sticanje novih veština. Sve je više zaposlenih u velikim kompanijama koje svoje društveno odgovorne kampanje sprovode volontirajući u prirodi. Prvi put će, u okviru ovog projekta, i starijim sugrađanima, penzionerima, biti predstavljeni pozitivni efekti volontiranja s idejom da se i oni uključe u stalne volonterske grupe.
Zaštićena područja prirode u Srbiji zauzimaju skoro 10 odsto teritorije. Problemi sa kojima se suočavaju kreću se od ilegalne seče šuma, požara i urbanizacije, do pritiska masovnog turizma i širenja invazivnih vrsta i štetočina.
Građani zainteresovani za volontiranje u ovim područjima mogu se prijaviti u bazu volontera na stranici „Volontiraj za prirodu“. U narednom periodu biće formirane volonterske grupe prema blizini parka i planirane konkretne aktivnosti na terenu.
Revolucionarni Zakon o obnovi prirode u EU i loša praksa u Srbiji
Volontiranje građana u prirodi je rasprostranjena praksa u zemljama Evropske unije. Ta će praksa biti posebno važna u narednom periodu zbog vrlo zahtevnog Zakona o obnovi prirode kojim se EU obavezala da do 2030. godine obnovi 30 odsto ugroženih staništa prirode na svojoj teritoriji.
Države članice su se obavezale da u narednih pet godina zasade još tri milijarde stabala, da 25.000 km reka vrate u slobodni tok i da onemoguće uklanjanje postojećih zelenih površina i drvoreda.
U Srbiji pitanje zaštite životne sredine nije visoko na političkoj agendi, što je potvrdio i nedavno prezentovan Izveštaj iz senke Koalicije 27, koja nadzire rad institucija u usklađivanju domaće legislative sa EU standardima u ovoj oblasti. Nema političke volje za sistemski pristup rešavanju problema ugrožene životne sredine, niti kontrole i sankcionisanja onih koji je zagađuju i ugrožavaju.
Na dugačkoj listi zakona koje Srbija treba da usvoji na putu ka EU, naći će se i Zakon o obnovi prirode ali je i do tada moguće raditi nešto po ovom pitanju.
Uspostavljanje volonterskih grupa u najvećim zaštićenim područjima prirode u Srbiji jedan od načina. Projekat „Volonteri u prirodi“, koji će se u Srbiji sprovoditi do kraja 2027. godine, podržan je od strane EU.
