
Prestolonaslednik Reza Pahlavi, najstariji sin svrgnutog iranskog šaha, Muhameda Reze Pahlavija i carice Fare Pahlavi, postao je lajt motiv anti-režimskih protesta u Iranu usmerenih protiv autoritativne i teokratske vlasti ajatolaha Ali Hamneija.
Od samog početka protesta 28. decembra, Pahlavi je intenzivno aktivan na društvenim mrežama, pružajući podršku građanima Irana koji protestuju.
Islamska revolucija i izgnanstvo u Americi
U oktobru 1977. godine Iran je pogodio talas protesta isprovociranih sve većom represijom vlasti monarha, koji su posebno intenzivirali nakon paljenja bioskopa u Abadanu za koje je optužena režimska specijalna policija SAVAK (Biro za obaveštajne i bezbednosne poslove države).
Premda je kasnije utvrđeno da pro-režimske snage nisu imale veze sa paljenjem bioskopske sale, prilikom čega je stradalo između 370 i 470 ljudi, opšteprisutno nepoverenje u državne institucije išlo je u prilog islamistima koji su iskoristili razočarenje građana za raspirivanje nezadovoljstva koje se širilo zemljom.
Do početka 1979. godine, iranski šah je sa porodicom bio primoran da pobegne iz zemlje. Njegovom sinu, prestolonasledniku Rezi Pahlaviju koji se u momentu prevrata nalazio u SAD na pilotskoj obuci u vojnoj bazi Ris u Teksasu (Reese Air Force Base), zabranjen je povratak u zemlju od strane novih vlasti.
Kako se navodi u zvaničnoj biografiji prestolonaseldnika, diplomirao je političke nauke na Univerzitetu Južna Kalifornija.
Tragedije kraljevske dinastije u egzilu
Nakon izbijanja rata između Irana i Iraka 1980. godine, Pahlavi se prijavljuje kao volonter u Iransku avijaciju, ali biva odbijen od strane državnog religijskog rukovodstva.
Reza je najstariji od četvoro dece koje je Šah Muhamed Reza Pahlavi dobio sa svojom trećom suprugom, kraljicom Farom.
Iransku kraljevsku porodicu su u vremenu nakon izgnanstva zadesile tri velike tragedije.
Prva je bila smrt šaha, Muhameda Reze Pahlavija, koji je preminuo od raka u Egiptu svega godinu i po dana nakon progona iz zemlje. U narednim godinama, brat i sestra Reze Pahlavija su takođe preminuli.
Njegova najmlađa sestra Lejla, koja je radila kao model za italijansku modnu kuću Valentino, pronađena je mrtva u svojoj hotelskoj sobi u Londonu 2001. godine, nakon što se predozirala lekovima.
Poslednji udarac za porodicu bila je smrt brata Ali Reze Pahlavija, koji je sebi oduzeo život deset godina kasnije u svom porodičnom domu u Bostonu. Ali Reza se dugo godina borio sa depresijom prouzrokovanom smrću najmlađe sestre.
Reza Pahlavi između nasleđa prošlosti i liderstva u modernoj opoziciji
Kredibilitet Reze Pahlavija u Iranu je u određenoj meri pod znakom pitanja. Njegovi kritičari ne propuštaju priliku da podsete na brutalnost tajne policije SAVAK u gušenju opozicionog bunta za vreme vlasti šaha. Takođe, Rezi Pahlaviju se zamera što se nikad nije distancirao od autokratskih očevih metoda.
U žižu javnosti je dospeo 2023. godine kada je posetio Izrael i susreo se sa premijerom Benjaminom Netanjahuom, što je izazvalo oštru reakciju iz Teherana. Vlasti u Iranu su ovu posetu ocenile kao direktnu provokaciju i „dokaz“ da Pahlavi radi za interese Izraela.
Tokom proteseta 2022. godine, prouzrokovanih smrću dvadesetdvogodišnje Maše Amini, koju je policija za verski moral uhapsila jer navodno nije nosila hidžab u skladu sa propisima, Pahlavi je zauzeo centralno mesto u diplomatskim naporima iranske opozicije.
U martu 2023. godine, on je sa još nekoliko istaknutih ličnosti, poput dobitnice Nobelove nagrade Širin Ebadi i aktivistkinje Masih Alinedžad objavio Povelju Maša, poznatu i kao Savez za demokratiju i slobodu u Iranu.
Cilj ove povelje bio je postavljanje temelja tranzicije u slučaju pada režima. Ovaj savez bio je prvi ozbiljniji pokušaj stvaranja opozicionog bloka u Iranu od revolucije.
Takođe, predvodio je lidere opozicije na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2023. godine, gde je tražio da se Iranska revolucionarna nacionalna garda stavi na listu terorističkih organizacija.
Pahlavijevo ime je još tad počelo da se pominje na protestima, a na njegov predlog, demonstranti su počeli da koriste iranske zastave iz vremena monarhije.
Uloga u protestima danas i najave povratka u zemlju
Pahlavi je putem društvenih mreža pozdravio sve građane koji su ustali protiv vlasti Ali Hamneija, a posebno se osvrnuo na studente i tinejdžere koje je nazvao “generacijom V” (V kao pobeda).
Pahlavi je pozvao radnike u ključnim sektorima privrede, posebno u naftnoj industriji i transportu, da započnu svenacionalni štrajk kako bi se „presekle finansijske žile kucavice“ Islamske Republike.
On je istakao da novi cilj protesta više nije samo puko prisustvo na ulicama, već „priprema za zauzimanje centara gradova i njihovo držanje“, uz instrukcije građanima da se kreću ka jezgrima naselja i spajaju u velike mase.
U svojim objavama, Pahlavi se direktno obratio i predsedniku SAD Donaldu Trampu, nazivajući njegove poruke hitnim pozivom za akciju usled potpune informacione blokade u zemlji.
„Ali Hamnei želi da iskoristi mrak kako bi ubijao ove mlade heroje“, upozorio je Pahlavi, tražeći od Trampa da interveniše i pomogne narodu koji se suočava sa bojevom municijom.
On je istovremeno pozvao pripadnike bezbednosnih snaga da opstruiraju „mašinu represije“, najavljujući sopstveni povratak u domovinu: „Pripremam se za povratak kako bih u trenutku pobede bio pored vas. Verujem da je taj dan veoma blizu“.

