Bugarski parlament usvojio je po hitnom postupku izmene zakona kojima se državi omogućava preuzimanje kontrole nad rafinerijom Lukoil Neftohim u Burgasu, najvećom na Balkanu.

Na takav potez Bugarska se odlučila pošto je juče kompanija Gunvor povukla ponudu za Lukoil, a američke sankcije protiv ruskog naftnog giganta stupaju na snagu 21. novembra i prete da zaustave rad ključnog energetskog postrojenja u zemlji.

Vanredna ovlašćenja za specijalnog upravnika

Novim zakonskim rešenjem, koje je vladajuća koalicija usvojila za samo nekoliko sati, uvodi se figura specijalnog upravnika kojeg će imenovati vlada.

Njemu se daju, kako navodi portal Novinite, vanredna ovlašćenja da upravlja poslovanjem, preuzme pravo glasa akcionara i, uz odobrenje vlade, proda akcije kompanije nakon procene tržišne vrednosti.

U obrazloženju zakona navodi se da će američke sankcije „efektivno dovesti do gašenja rada rafinerije, zbog odbijanja svih strana da vrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu“, kako su istakli poslanici vladajuće većine..

Poređenje sa nemačkim modelom

Iako se vlast poziva na takozvani nemački model, gde je država preuzela privremeno upravljanje nad rafinerijom u Švedu u vlasništvu Rosnjefta, analitičari upozoravaju na ključne razlike.

Portal EUalive ukazao je pre usvajanja izmena zakona da je bugarski mehanizam „značajno radikalniji“, jer upravniku daje mogućnost prodaje imovine i oduzimanja prava glasa akcionarima, bez definisanog vremenskog okvira.

Bugarska opozicija i deo stručne javnosti izrazili su zabrinutost zbog brzine kojom je zakon usvojen, prošavši parlamentarni Odbor za energetiku za svega 32 sekunde.

Ruslan Stefanov, stručnjak iz Centra za proučavanje demokratije, ocenio je za AFP da je vladin pristup korak u pravom smeru, ali i „veoma rizičan“, jer bi mogao da oslabi efekat sankcija i „omogući Lukoilu da tuži bugarsku državu i dobije mnogo veću odštetu“.

Propast dogovora sa Gunvorom i hitnost situacije

Čini se da je odluke bugarskog parlamenta ubrzalo propali pokušaj prodaje Lukoilove rafinerije švajcarskom trgovcu energentima Gunvor, nakon što je američko ministarstvo finansija tu kompaniju opisalo kao „marionetu Kremlja“.

Bivši ministar finansija Asen Vasilev ocenio je povlačenje Gunvora „veoma zabrinjavajućim“ i za BNT upozorio da će, ukoliko se ništa ne preduzme, sve banke prestati da servisiraju Lukoil, sprečavajući kompaniju da kupuje sirovu naftu ili prodaje svoje proizvode.

nis i lukoil – sličnosti i razlike

Događaji u Bugarskoj pažljivo se prate u regionu, posebno u Srbiji.

Rafinerija u Burgasu je, pored domaće proizvodnje, jedan od izvora snabdevanja gorivom za srpsko tržište. Sankcije SAD prema Naftnoj industriji Srbije (NIS), čiji je većinski paket kapitala u ruskom vlasništvu,  stupile su na snagu 9. oktobra.

Rafinerija nafte u Pančevu, prema poslednjim informacijama, može da radi do 25. novembra. 

Nedeljnik je nedavno objavio da je poruka diplomatskih krugova iz Vašingtona da Srbija mora da bude proaktivna i da preduzme akcije po pitanju Naftne industrije Srbije (NIS), kao i da bi trebalo da ponudi formalni predlog rešenja

Oni, međutim, ne kažu kakvo bi konkretno to rešenje trebalo da bude, već da su dve moguće opcije: da „Srbija uzme NIS“, ne navodeći detaljno šta to podrazumeva, kao i „dezinvestiranje ruskih suvlasnika“ iz kompanije.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.