Vlada Republike Srbije donela je Odluku o izradi izmena i dopuna Prostornog plana područja posebne namene za projekat Beograd na vodi, koja je objavljena u Službenom glasniku.

Prema tom dokumentu, planirano proširenje obuhvata površinu od približno 39,2 hektara, a obuhvaćeni su delovi katastarskih opština Novi Beograd, Savski venac i Čukarica, što čini oko 12 procenata ukupne površine obuhvata ovog prostornog plana.

Okvirna granica izmena i dopuna Prostornog plana , kako je navedeno, obuhvata prostor između Ulice Vladimira Popovića, mosta Gazela, reke Save i Mosta na Adi. Obuhvata i  prostor kod Radničke ulice, Кompleksa Stara šećerana, Hipodroma i petlje Radnička.

Nova odluka fokusira se prvenstveno na prostore između mosta Gazela i Mosta na Adi, kao i na zonu oko kompleksa Stare šećerane i Hipodroma.

Sredstva za realizaciju ove faze planiranja obezbediće privredno društvo Beograd na vodi d.o.o., dok je rok za izradu nacrta dokumenta postavljen na dvanaest meseci.

Kako se širio „Beograd na vodi“?

Ovaj najnoviji korak nadovezuje se na ranije značajno širenje projekta, kada je površina plana povećana za oko 150 hektara, čime je ukupan obuhvat dostigao skoro 330 hektara.

Tada se „protegao“ na neke od najvažnijih gradskih celina, uključujući prostor Beogradskog sajma i Terazijsku terasu.

Posebnu pažnju javnosti tada je izazvala sudbina sajamskih hala, o čemu je „Nedeljnik“ detaljno izveštavao.

Iako je Hala 1 zadržana kao zaštićeno dobro, naknadno je odlučeno da se sačuvaju i Hale 2 i 3, za koje je navedeno da se planiraju kao kompleks javne namene za potrebe obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, kulture i drugih javnih sadržaja.

Projektom je takođe obuhvaćena revitalizacija Starog železničkog mosta i formiranje linijskog parka.

10.000 primedbi građana

Tokom ranijih javnih uvida podneto je, inače, preko deset hiljada pojedinačnih primedbi, dok je javna sednica na kojoj se odlučivalo o sudbini sajamskih hala, Terazijama i Savskom trgu trajala rekordnih jedanaest i po sati.

Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Srbije saopštila je tom prilikom da je „odgovorno i temeljno“ analizirala sve pristigle primedbe tokom javnog uvida i u saradnji sa svim nadležnim institucijama pristupila korekciji planskih rešenja na optimalan način.

Rezultat je bilo uvažavanje zahteva stanovnika sa Savskog trga, čime se odustalo od izgradnje planirane nadzemne garaže, kao i odluka da zona prvog nivoa Terazijske terase postane trajna javna zelena površina.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.