Šumski požari zahvatili su havajsko ostrvo Maui, usmrtivši najmanje 96 ljudi, uništivši istorijski turistički grad i zahvativši vegetaciju. Iako obim štete neće biti poznat još neko vreme, stručnjaci upozoravaju da ekološke posledice požara na Havajima tek počinju, prenosi N1.
Istovremeno naglašavaju kako je uticaj ekstremnih vremenskih uslova uzrokovanih klimatskim promenama na zajednice neosporan, pišu svetski mediji.
Zabrinutost stručnjaka
U požarima koji su zahvatili havajsko ostrvo Maui trenutni fokus je na stradalim ljudima, na spaljenim kućama i drugoj imovini. Ipak, doći će vreme kada će se pažnja usmeriti na domaće biljke i divlje životinje, koje imaju kulturno značenje za autohtone Havajce i lokalnu ekonomiju te doprinose razvoju turizma na ostrvima, piše Vašington post.
Stručnjaci su posebno zabrinuti zbog uticaja na domaće biljke i životinje nakon što su požari zahvatili vegetaciju i verovatno za sobom ostavili otrovne hemikalije koje bi lako mogle dospeti u potoke i okean, ističe list, dodajući da su primarna briga koralni grebeni uz obale kojima su oticanje vode i otpad s kopna glavne pretnje.
Dženifer Smit, stručnjakinja za koralne grebene sa Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu, kaže da bi sedimenti, pepeo i krhotine mogli zatrpati grebene ako uđu u okeane. Dodaje da bi grebeni takođe mogli biti izloženi riziku od cvetanja algi, koje mogu prerasti i ugušiti korale.
Požari bi, naglašava Vašington post, takođe mogli predstavljati pretnju autohtonoj vegetaciji na kopnu, iako stručnjaci kažu da će u nekim aspektima faktori koji su šumske požare učinili tako razornim verovatno ublažiti njihov uticaj na domaću floru i faunu.
Požare je, pojašnjava list, pogoršao isušen krajolik i širenje zapaljive invazivne trave po napuštenim poljoprivrednim poljima.
Stručnjaci upozoravaju da šumski požari na Havajima direktno ubijaju biljke i životinje, a takođe ubrzavaju širenje neautohtonih trava koje se lakše vraćaju nakon požara, potiskujući ponovni rast domaćih vrsta i stvarajući više goriva za sledeći požar.
Nemerljiva šteta
Iako čine manje od jednog procenta kopna SAD, na Havajima se nalazi 44 odsto ugroženog biljnog sveta u zemlji. Dok se neke domaće biljke mogu postepeno oporaviti od šumskih požara, druge će verovatno biti spržene bez mogućnosti da ponovo narastu, kažu stručnjaci. Još uvek nema jasnih podataka o tome šta je tačno izgubljeno, ali naučnici strahuju da je šteta ogromna, ističe NBC njuz.
„Postoje nemerljive količine ekološke štete, čak i u kiši, nakon požara“, rekao je Venkataraman Lakšimi, profesor inženjerstva na američkom Univerzitetu Virdžinija.
„Hidrološki ekstremi – poplave, suše, klizišta, permafrost, otapanje i šumski požari – postaju sve češći, kao i većih razmera“.
Havajski botaničari, koji su godinama radili na projektima obnove šuma, kažu da će se neizbježni gubitak itekako osetiti u godinama koje dolaze.
„Mnoge domaće vrste na Havajima nisu otporne na vatru“, rekla je botaničarka i istraživačica životne sredine Kejti Kamelamela.
Vulkanska ostrva na Havajima, raznolikost bioma i izolacija od kontinentalnog dela SAD omogućili su rast vrsta koje su različite od onih koje se viđaju drugde, rekla je Kamelamela, naglasivši da je cveće poput ko’oloa’ule i pua’ale odavno ugroženo i može se pronaći samo na arhipelagu.
U delovima Havaja koji postaju sve sušniji, požari su uvek bili pretnja. Kamelamela kaže da je već videla njihov uticaj. Kao botaničarka, radila je na pošumljavanju, polako se uspinjući uzbrdo obnavljajući izvorni biljni svijet na ostrvima. Sve se to može izbrisati jednom iskrom, rekla je.
Neke domaće biljke mogu se postepeno oporaviti od požara. Druge, rekla je, postaju „potpune šibice, nepopravljive“.
