
Predlog izmena Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, ne samo da ne ispunjava preporuke Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava, zbog čega se navodno donosi, već je podnet i pre nego što je ODIHR o njemu dao mišljenje, upozorila je danas organizacija Transparentnost Srbija (TS).
U saopštenju su ocenili da „činjenica da je predlog podnet i pre dobijanja mišljenja od organizacije čije preporuke vlast navodno želi da ispuni, dovoljno govori o ozbiljnosti tih namera“.
„Tekst predloga je suštinski identičan nacrtu koji je Narodna skupština 12. maja uputila ODIHR-u radi davanja mišljenja, ali ODIHR do danas mišljenje nije objavio. Prethodna verzija ovog zakona, o kojoj se ODIHR izjasnio 11. maja nije sadržala rešenja za probleme u dve ključne oblasti – nadzor i sankcije, a ti nedostaci nisu otklonjeni ni u aktuelnom predlogu“, navodi se u saopštenju TS.
Ocenjuje se da Skupština Srbije „ne treba da raspravlja“ o izmenama koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Miroslav Petrašinović, i da bi predlog trebalo da dostavi Vlada, „ali tek nakon što o njemu sprovede javnu raspravu i dobije u svemu pozitivno mišljenje ODIHR“.
„Okolnost da se ponovo pribeglo metodu ‘poslaničkih’ zakona, umesto da zakon pripremi nadležno ministarstvo a predloži Vlada, ukazuje da će se javne konsultacije svesti na neobavezujuća ‘javna slušanja’, umesto formalne javne rasprave u okviru koje bi trebalo obrazložiti razloge za prihvatanje ili odbijanje svakog podnetog predloga“, saopštila je Transparentnost Srbija.
„PREMA AKTUELNOM PREDLOGU LIMIT BI BIO 12 (13) MILIONA EVRA ZA OBJEDINJENE IZBORE“
Organizacija je upozorila da u predlogu zakona nisu propisane sankcije u slučaju kršenja pravila o granici troškova izbornih kampanja kao i da su predloženi limiti „i dalje previsoki“.
„Prema aktuelnom predlogu, ni jedna lista ili predsednički kandidat ne bi smela imati troškove veće od šest miliona evra (sedam miliona za dva izborna kruga predsedničkih izbora). To znači da bi kod objedinjenih izbora, limit bi bio 12 (13) miliona evra. Poređenja radi, to je više od ukupnih prijavljenih troškova koalicije koju je predvodila SNS 2022. godine (oko 10 miliona), kada su bili objedinjeni parlamentarni, predsednički i beogradski izbori“, piše u saopštenju.
Dodaje se da „značajnu novinu“ u predlogu predstavlja pokušaj „uređivanja ‘kampanje trećih lica“, kako bi se sprečilo zaobilazno kršenje pravila o finansiranju kampanje.
„Iako je norma poboljšana u odnosu na prethodnu verziju, ona i dalje ostavlja previše prostora za tumačenja. Pored navedenog, potrebno je poboljšati pravila o kreditima za finansiranje kampanje, o korišćenju usluga od javnih institucija, ograničenjima za priloge povezanih lica, i kriterijume za kontrolu koju bi vršila Poreska uprava“, saopštila je Transparentost Srbija.
Organizacija je kao „štetno“ ocenila predloženo ukidanje dužnosti polaganja izbornog jemstva što će, po navodima TS, podstaći podnošenje izbornih lista zarad dobijanja budžetskog novca.
„Iako formalno ostaje na snazi dužnost podnosilaca izbornih lista i predlagača predsedničkih kandidata koji dobiju manje od jedan odsto glasova da dobijeni novac vrate u budžet, ukidanje dužnosti polaganja ‘izbornog jemstva’ će učiniti prinudnu naplatu nemogućom u najvećem broju slučajeva“, stoji u saopštenju TS.



