
Poslednji put kada je Vlada Srbije menjala blok tarifu za struju u dogovoru sa Međunarodnim monetarnom fondom (MMF) snižena je granica za prelazak u „crvenu zonu“ na 1200 kilovata mesečno što je odgovaralo poskupljenju od 1,9 odsto.
Upravo objavljena revizija aranžmana koji Srbija ima sa MMF-om otkriva da je Vlada obećala dalje izmene kada je reč o blok tarifama prema kojima domaćinstva plaćaju struju.
„Planiramo da revidiramo trenutnu strukturu blok tarifa i definišemo opcije za reformu do kraja avgusta 2026. godine“, obećali su predstavnici Vlade Srbije MMF-u.
Kako funkcionišu blok tarife u Srbiji?
Prema zvaničnim podacima Elektroprivrede Srbije (EPS), potrošnja se deli na tri različite tarife.
Prva je zelena zona, koja označava racionalnu odnosno nisku potrošnju do 350 kilovat-sati mesečno, i gde su cene najniže. Druga je plava zona, koja pokriva umerenu potrošnju u opsegu od 351 do 1.200 kilovat-sati.
Treća je crvena zona, koja predstavlja tarifu za veliku potrošnju i aktivira se za svaki kilovat-sat utrošen preko granice od 1.200 kilovat-sati, gde se struja naplaćuje po dvostruko većoj ceni u odnosu na plavu zonu. Promene u ovim granicama utiču na visinu računa svih građana.
MMF u svom izveštaju objašnjava da je stabilnost ovog sistema ključno pitanje jer su „rizici po energetsku bezbednost povišeni, a cene energenata visoke“ na globalnom tržištu, zbog čega način obračuna mora da se prilagodi realnosti kako bi energetski sistem uopšte opstao.
Tabela cena struje za domaćinstva (u dinarima po kWh, bez PDV-a i akciza)/ Izvor: EPS
| Zona potrošnje | Jednotarifno merenje (RSD/kWh) | Dvotarifno merenje – Viša (dnevna) tarifa (RSD/kWh) | Dvotarifno merenje – Niža (noćna) tarifa (RSD/kWh) |
| Zelena zona (do 350 kWh) | 8,4119 | 9,6136 | 2,4034 |
| Plava zona (od 351 do 1.200 kWh) | 12,6178 | 14,4203 | 3,6051 |
| Crvena zona (preko 1.200 kWh) | 25,2356 | 28,8407 | 7,2102 |
Šta preporučuje MMF?
Suština pristupa MMF-a u ovoj kao i prethodnim revizijama našeg aranžmana svodi se na stav da cene struje za domaćinstva moraju da prate stvarne troškove proizvodnje i distribucije.
I u poslednjem izveštaju se ističe da je „nastavak napretka ka tarifama električne energije koje pokrivaju troškove“ jedini način da se osigura finansijska održivost i stabilnost celog sistema.
Ocenjuju i da država ne treba veštački da drži niske cene za sve građane, već da pusti da cene na tržištu motivišu ljude na štednju energije.
Zato je, kako ističu, ključno da se sačuvaju „cenovni signali koji olakšavaju prilagođavanje i štite fiskalni prostor za investicione prioritete“.
Naglašavaju i da socijalna pomoć mora biti usmerena direktno ugroženim porodicama, umesto da se kroz niske cene struje pomaže i onima koji imaju novca za veliku potrošnju.
Obaveze države i rokovi
Vlada Srbije je, prema izveštaju MMF, najavila da će u relativno kratkom roku dati predlog reforme blok tarifa koje su u primeni – već do kraja avgusta.
„Nastavićemo sa korišćenjem blok tarifa koje nude niže cene električne energije ispod utvrđenog praga potrošnje“, rekli su predstavnici Srbije članovima misije MMF.
Kada je reč o socijalnom aspektu poskupljenja struje, naglasili su i da ukupni trošak programa za podršku energetski ugroženim kupcima iznosi 3,3 milijarde dinara.
„Možemo razmotriti dodatno proširenje programa podrške energetski ugroženim kupcima, uz korišćenje fiskalnih resursa, u slučaju nepovoljnog scenarija sa cenama energije“, stoji u zvaničnom dopisu Vlade Srbije misiji MMF-a.


