Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju odbacilo je danas kao netačne navode u javnosti po kojima predložene izmene i dopune Porodičnog zakonika uvode „mogućnost da deca menjaju pol samostalnom odlukom“, zatim da se „granica krivične odgovornosti povećava na 18 godina“ i da je „ukidanje maloletničkih brakova u neskladu sa običajem u pojedinim krajevima u Srbiji“.

Ministarstvo je u saopštenju odbacile i tvrdnje u pogledu člana 70. Nacrta zakona o izmenama i dopunama Porodičnog zakona, po kojima bi dete moglo da se na različite načine izjašnjava o identitetu, pa i da nije ljudsko biće.

„Duh zakona nije menjan“

„Porodični zakon ne zadire u porodične vrednosti i nije sredstvo za kažnjavanje roditelja, davanje samovolje deci, niti mehanizam za ukidanje prava roditeljima da vaspitaju sopstvenu decu. Duh zakona nije menjan, dok su određene odredbe prilagođene domaćim i međunarodnom pravnim normama i standardima“, stoji u saopštenju.

Navodi se da je Porodičnim zakonom koji je na snazi od 2005. godine, utvrđeno da dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može dati pristanak za preduzimanje medicinskog zahvata.

Usklađen s terminom „medicinskih mera“

„Što se tiče izmena i dopuna Porodičnog zakona ovaj član je samo sada usklađen sa terminom ‘medicinska mera’, odnosno važećim Zakonom o pravima pacijenata, tako da u Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Porodičnog zakona ovaj član glasi: ‘Dete ima pravo na obezbeđenje najboljih mogućih životnih i zdravstvenih uslova za svoj pravilan i potpun razvoj. Dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može dati pristanak za preduzimanje medicinske mere“, stoji u saopštenju.

Po pitanju granice krivične odgovornosti, iz ministarstva su naveli da je definicija deteta je data na osnovu međunarodne ratifikovane Konvencije o pravima deteta i odnosi se isključivo na Porodični zakon, u smislu tog zakona.

„Ova ‘definicija’ ne utiče na primenu odredbi Krivičnog zakonika, u smislu granice krivične odgovornosti“, piše u saopštenju.

Dečji brak negativna pojava

Dodaje se da u vezi ukidanja maloletničkih brakova, takvi brakovi „po svim važećim normama i standardima nisu nikakvo običajno pravo i dobra praksa, nego je dečiji brak negativna društvena pojava“.

„Pomenuti standardi podrazumevaju sprečavanje svih oblika dečijih brakova, kao i pružanja podrške maloletnim roditeljima, uz očuvanje posebne zaštite dece“, saopštilo je Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.