
Agencija AP napravila je pregled rata u Ukrajini od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, navodeći da se radi o najvećem sukobu u Evropi od Drugog svetskog rata, u kojem je prema nezvaničnim podacima do sada poginulo gotovo pola miliona ljudi.
Procena vojnika poginulih, ranjenih ili nestalih na obe strane, prema prošlomesečnom izveštaju tink tenka Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) pokazuje da je Rusija imala 1,2 miliona vojnih žrtava, uključujući do 325.000 mrtvih između februara 2022. i decembra 2025. godine.
Rusija nije objavila podatke o poginulim na bojištima od januara 2023. kada je saopštila da je više od 80 vojnika poginulo u jednom ukrajinskom napadu, čime je broj poginulih koje je Moskva potvrdila došao na nešto iznad 6.000.
CSIS procenjuje da je u Ukrajni bilo između 500.000 do 600.000 vojnih žrtava, uključujuči 140.000 mrtvih.
Zelenski o broju stradalih vojnika
Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski je ranije ovog meseca rekao da je u ratu poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, a dodao je da se mnogi vode kao nestali.
Ni Moskva ni Kijev ne daju blagovremene podatke o vojnim gubicima, a nezavisna provera nije moguća, navodi AP.
Misija za nadzor organizacije UN za ljudska prava dala je podatke o civilnim žrtvama, mada kaže da je taj broj verovatno manji nego što je stvarno poginlo.
U izveštaju iz decembra UN su saopštile da je više od 40.600 civila povređeno od početka ruske invazije.
Prema UN prošla godina bila je najsmrtonosnija za civile u Ukrajini od 2022. godine, uz podatak da je u ratu poginulo najmanje 763 dece.
U 2025. godini u sukobu je poginulo 2.514 civila a povređeno je 12.142, što je 31 odsto više nego broj civilnih žrtava u 2024. godini.
Procenat okupirane ukrajinske teritorije
Institut za proučavanje rata dao je podatke o procentu ukrajinske teritorije koju je okupirala Rusija.
Tokom prošle godine Rusija je zauzela samo 0,79 odsto ukrajinske teritorije, saopštio je taj institut sa sedištem u Vašingtonu u izveštaju dostavljenom ranije ovog meseca za AP, naglašavajući da su moskovske snage ostvarile mali napredak uprkos ogromnim gubicima u broju vojnika i količini opreme.
Pre početka invazije Rusija je imala pod kontrolom sedam odsto Ukrajinske teritorije, uključujuči Krim i delove Donjecka i Luganska, oblasti na istoku, gde su se separatisti koje podržava Moskva borili protiv ukrajinske vojske, rekli su ukrajinski zvaničnici i zapadni analitičari.
Nemački institut Kil, koji prati pomoć pruženu Kijevu dao je podatke o procentualnom padu strane vojne pomoći Kijevu prošle godine, u poređenju sa godišnjim prosekom između 2022. i 2024. godine.
Ko su saveznici Ukrajine?
Američki predsednik Donald Tramp prestao je da šalje oružje koje plaćaju SAD Ukrajini kada je preuzeo vlast pre malo više od godinu dana, naveo je institut Kil.
Evropske zemlje u nastojanju da nadoknade tu razliku povećale su vojnu pomoć prošle godine za 67 odsto, u poređenju sa periodom 2022-2024,saopštio je institut u izveštaju objavljenom ovog meseca.
Strana humantiarna pomoć Ukrajini smanjena je za pet odsto prošle godine u poređenju sa prosekom u prethodne tri godine, naveo je institut.
Raseljeni civili
UN su dale podatke o broju ukrajinskih civila koji su napustili zemlju.
Prema UN kancelariji u Ukrajini u izveštaju iz decembra oko 5,3 miliona Ukrajinaca je izbeglo u Evropu, a pored toga raseljeno je oko 3,7 miliona Ukrajinaca primoranih da napuste svoje domove i da se presele drugde unutar zemlje.
Ukrajina je pre rata imala više od 40 miliona stanovnika.
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji bilo je 2.347 napada na zdravstvene objekte, od početka invazije u februaru 2022. do 11. februara ove godine. Kako navodi SZO ovo se odnosi na zdravstvene ustanove kao i na oštećena vozila i skladišta za medicinsku opremu.
Najveći sukom u Evropi od Drugog svetskog rata
Rusija je invazijom pre četiri godine pokrenula najveći sukob u Evropi od Drugog svetskog rata izazivajući ogromne patnje za civile i teška iskušenja za vojsku dok je izmenila posle hladnoratovski bezbednosni poredak, piše AP i dodaje da se u utorak navršava četiri godine od početka rata bez naznaka da će se rat uskoro završiti.
SAD su posredovale u pregovorima između delegacija Moskve i Kijeva u okviru jednogodišnjih napora adminsitracije predsednika Donalda Trampa da se postigne mir, ali prevazilaženje ključnih razlika kao što je budućnsot ukrajinske teritorije pod ruskom okupacijom i posleratne bezbednosne garancije za Ukrajinu koče napredak, ukazuje AP.
U međuvremenu hiljade vojnika sa obe strane poginulo je na ratištu i ukrajinski civili su na meti ruskih vazdušnih napada koji su tokom više godina dovodili do prekida dovoda struje i vode.





