
U Briselu je danas održan dvadeset četvrti sastanak Konferencije o pristupanju sa Crnom Gorom, na kojem je potvrđen značajan napredak te države u procesu evropskih integracija.
Sastanak, koji su predvodili premijer Milojko Spajić sa crnogorske strane i ministarka Mari Bjere u ime danskog predsedništva Savetom EU, rezultirao je privremenim zatvaranjem pregovora u pet ključnih oblasti.
Reč je o poglavljima koja se tiču prava osnivanja i slobode pružanja usluga, slobode kretanja kapitala, privrednog prava, poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i ribarstva. Ukupan broj zatvorenih poglavlja popeo se na dvanaest.
„ovo nije poklon za božić“
Predstavnici Evropske unije izrazili su zadovoljstvo postignutim rezultatima, ističući lidersku poziciju Podgorice u regionu.
Mari Bjere, u ime danskog predsedništva, je poručila da EU pozdravlja napredak Crne Gore u zatvaranju još pet poglavlja danas, ocenivši to kao značajan korak napred na putu zemlje ka evropskim integracijama.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji, prenele su Vijesti. Ipak, ona je jasno stavila do znanja da uspeh zavisi isključivo od konkretnih reformi.
Kos je istakla da EU nije humanitarna organizacija i da ovo nije božićni poklon, kako se danas čulo od jednog predstavnika države članice.
Izazovi vladavine prava
Uprkos slavlju, pred zvaničnom Podgoricom je i dalje mnogo posla, naročito u oblasti jačanja pravosudnog sistema.
Komesarka Kos je, prema pisanju Vijesti, upozorila da proces počinje davanjem prioriteta imenovanjima koja obezbeđuju nezavisno pravosuđe, u kojem sudije mogu da donose odluke slobodno i bez političkog pritiska.
Ona je dodala da su neophodne profesionalne institucije koje rade pravedno za svakog građanina, na osnovu pravila i zasluga, a ne ličnih veza ili partijske lojalnosti.
Uz napomenu da najteži deo tek predstoji ako zemlja želi da završi pregovore do kraja 2026. godine, Kos je obećala da će Brisel podržati Crnu Goru na svakom koraku.
Diplomatska pobeda
Današnjem uspehu prethodila je intenzivna diplomatska aktivnost u poslednjem trenutku.
Iako se Francuska prvobitno usprotivila zatvaranju poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu, tvrdeći na sastancima u Briselu da ona nisu dovoljno usklađena sa tekovinama EU, Pariz je nakon diplomatskih napora crnogorske strane ipak dao zeleno svetlo.

