Deca širom Australije probudila su se u sredu bez pristupa svojim nalozima na društvenim mrežama, nakon što je stupila na snagu prva ovakva zabrana u svetu, osmišljena da zaštiti mlađe od 16 godina od zavisničkih algoritama, onlajn predatora i digitalnog nasilja, piše CNN.

Nijedna druga zemlja nije uvela tako široke mere, a primena ovog strogog zakona pomno se prati među zakonodavcima širom sveta.

Deset zabranjenih platformi — Instagram, Facebook, Threads, Snapchat, YouTube, TikTok, Kick, Reddit, Twitch i X — saopštili su da će poštovati zabranu, koristeći tehnologije za verifikaciju godina kako bi identifikovali maloletne korisnike i suspendovali njihove naloge, ali smatraju da to neće nužno učiniti decu bezbednijom.

Premijer Entoni Albanizi izjavio je da je ovo „dan za ponos“ za Australiju.

„Ovo je dan kada australijske porodice vraćaju kontrolu od velikih tehnoloških kompanija. One potvrđuju pravo dece da ostanu deca i pravo roditelja na veći mir,“ rekao je Albanizi za javni servis ABC u sredu. Ipak, priznao je da „neće biti jednostavno.“

Prema zakonu, platforme moraju da pokažu da su preduzele „razumne korake“ da deaktiviraju naloge koje koriste mlađi od 16 godina, kao i da spreče otvaranje novih naloga, kako bi izbegle kazne koje mogu dostići i 49,5 miliona australijskih dolara (oko 32 miliona američkih dolara).

Očekuje se da će neka deca — ali i njihovi roditelji — zaobići zabranu, ali za to neće snositi nikakve posledice.

ŠTA PLATFORME PREDUZIMAJU?

Snapchat će suspendovati naloge korisnika na tri godine ili dok ne napune 16 godina.

YouTube će sve korisnike automatski odjaviti 10. decembra. Njihovi kanali više neće biti vidljivi, ali će podaci biti sačuvani kako bi mogli ponovo da aktiviraju nalog kada napune 16 godina. Deca će i dalje moći da gledaju YouTube bez prijavljivanja.

TikTok navodi da će svi nalozi kojima upravljaju mlađi od 16 godina biti deaktivirani 10. decembra. Kažu da nije važno koji je mejl korišćen niti na čije ime glasi nalog — tehnologija za verifikaciju godina će proceniti ko ga koristi. Sadržaj koji su prethodno postavili maloletni korisnici više neće biti vidljiv. Platforma takođe podstiče roditelje koji sumnjaju da su deca slagala o godinama da prijave takve naloge.

Twitch kaže da maloletni u Australiji neće moći da otvaraju nove naloge od 10. decembra, ali postojeći nalozi mladih korisnika neće biti deaktivirani do 9. januara. Kompanija nije objasnila razlog za kašnjenje.

Meta je počela da uklanja naloge tinejdžera mlađih od 16 godina na Instagramu, Facebooku i Threadsu 4. decembra. Korisnicima je ponuđeno da preuzmu svoj sadržaj, koji će biti sačuvan sve dok eventualno ne aktiviraju nalog kad napune 16 godina.

Reddit je saopštio da će suspendovati naloge korisnika mlađih od 16 godina i sprečiti otvaranje novih.

X nije odgovorio na pitanja o tome kako će poštovati zabranu, ali se snažno protivi zakonu smatrajući ga kršenjem slobode govora.

Kick, platforma za strimovanje slična Twitchu, takođe nije dala nikakav komentar.

KOJE PLATFORME NISU OBUHVAĆENE?

Na listi izuzetih platformi — barem zasad — nalaze se: Discord, GitHub, Google Classroom, LEGO Play, Messenger, Pinterest, Roblox, Steam i Steam Chat, WhatsApp i YouTube Kids.

Odluka da Roblox ne bude uključen zbunila je mnoge Australijance, posebno nakon izveštaja o navodnim slučajevima u kojima su odrasli predatori kroz igru stupali u kontakt s decom.

Poverenica za onlajn bezbednost, Džuli Inman Grant, rekla je da su razgovori s Robloxom počeli u junu i da je kompanija pristala na uvođenje novih kontrola koje će ovog meseca biti primenjene u Australiji, Novom Zelandu i Holandiji, a od januara i u drugim zemljama.

Korisnici će morati da potvrde svoje godine kako bi im bio omogućen pristup funkcijama za čet, a moći će da komuniciraju samo sa osobama sličnog uzrasta.

KAKO PLATFORME IDENTIFIKUJU NALOGE MLAĐIH OD 16 GODINA?

Zabranjene platforme su već imale određene podatke o korisnicima na osnovu datuma rođenja koji su uneli prilikom otvaranja naloga, ali novi zakon zahteva aktivnu verifikaciju godina.

To je izazvalo negodovanje među nekim odraslim korisnicima, zabrinutim da će i oni morati da dokazuju svoje godine. Međutim, probno testiranje tehnologija za proveru uzrasta sprovedeno početkom godine uverilo je vladu da se provera može obaviti bez narušavanja privatnosti.

Platforme sada proveravaju godine putem video selfija u realnom vremenu, adresa e-pošte ili zvaničnih dokumenata. Kompanija za verifikaciju uzrasta Joti (Yoti), čiji je klijent i Meta, navodi da većina korisnika bira video selfi, koji koristi tačke lica (facial data points) kako bi procenio nečiji uzrast.

KAKO DECA REAGUJU?

Mnogi traže alternativne platforme koje nude slične funkcije, a koje nisu obuhvaćene zabranom.

Yope, aplikacija za deljenje fotografija, navodi da je privukla 100.000 novih korisnika u Australiji zahvaljujući preporukama od usta do usta. Lemon8, platforma nalik TikToku i takođe u vlasništvu ByteDance-a, takođe se promoviše među tinejdžerima kao rezervna opcija.

Obe platforme su upozorene od strane Kancelarije za e-bezbednost. Lemon8 tvrdi da će poštovati novi zakon, dok je Yope za CNN rekao da se na njega zabrana ne odnosi jer ne omogućava dopisivanje sa nepoznatima.

Kancelarka za e-bezbednost dalje navodi da se lista zabranjenih platformi stalno razvija i da se mogu dodati nove, kako rastu u popularnosti ili uvode nove funkcije.

Ovako fluidna situacija, kao i podsticaj drugim kompanijama da privuku milione tinejdžera željnih alternativnih mreža, doveli su do kritika da je vlada stvorila igru „udari krticu“ iz koje verovatno nikada neće izaći kao pobednik.

Savetovališta za mlade i organizacije za podršku strahuju da bi deca koja se na društvenim mrežama osećaju prihvaćeno mogla završiti u neregulisanim digitalnim prostorima sa još manje zaštite, i pomno prate gde će se deca okrenuti.

ŠTA SLEDI?

Jedan od ciljeva zabrane jeste smanjenje vremena koje deca provode onlajn i njihovo veće angažovanje u stvarnom svetu — i to će zvaničnici aktivno meriti.

„Gledaćemo sve — od toga da li deca više spavaju, da li više međusobno komuniciraju, da li uzimaju manje antidepresiva, da li čitaju više knjiga, da li izlaze napolje i bave se sportom,“ rekla je poverenica Inman Grant na Sydney Dialogue-u prošle nedelje.

Ali dodala je da će pratiti i neželjene posledice:

„Da li deca odlaze u mračnije delove interneta, i kakve to rezultate ima?“

Šest eksperata iz Stanfordovog Laboratorijuma za društvene mreže radiće sa Kancelarijom za e-bezbednost na prikupljanju podataka, a ceo proces će nadgledati nezavisna Akademska savetodavna grupa, sastavljena od 11 akademika iz SAD, Velike Britanije i Australije.

Stanford Univerzitet navodi da će njihov pristup, metode i nalazi biti javno objavljeni kako bi ih analizirali istraživači, javnost i kreatori politika širom sveta.

„Nadamo se da će prikupljeni dokazi direktno pomoći drugim državama u donošenju odluka dok nastoje da unaprede onlajn bezbednost dece u svojim jurisdikcijama,“ navodi se u saopštenju univerziteta.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.