Rafinerija u Pančevu je i ovog jutra u fazi tzv. tople cirkulacije, budući da je, kako N1 saznaje, stigla laka nafta iz domaćih izvora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će danas sastati sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbednost države, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Sastanak, koji će biti zatvoren za javnost, biće održan u 10.30 na Andrićevom vencu.
Vučić je ranije najavio da od danas neće raditi rafinerija Naftne industrije Srbije (NIS) u Pančevu i da će Srbija morati da se snalazi na različite načine ukoliko NIS ne dobiju licencu za poslovanje američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC).
šta kaže uredba za slučaj poremećaja snabdevanja?
Neplanirani prekid rada Rafinerije Pančevo, kao i problemi sa naftovodima JANAF i Transnafta ili transportom Dunavom, predstavljaju glavne okidače za aktivaciju plana za sigurnost snabdevanja tržišta, propisuje Uredba o utvrđivanju programa mera u slučaju kada je ugrožena sigurnost snabdevanja energijom i energentima, koja sadrži i Krizni plan, a koja je usvojena još 2019. godine
Osnovna mera stabilizacije podrazumeva puštanje u promet operativnih i državnih rezervi nafte, koje će se naftnim kompanijama nuditi srazmerno njihovom dosadašnjem doprinosu formiranju tih rezervi.
Za sprovođenje ove procedure i pravičnu raspodelu zadužena je Uprava za rezerve energenata pri Ministarstvu energetike.
Pored korišćenja rezervi, plan predviđa i postepeno uvođenje mera štednje, počevši od preporuka i kampanja za rad od kuće i korišćenje javnog prevoza.
Ukoliko kriza eskalira, moguće je uvođenje obavezujućih mera poput smanjenja dozvoljene brzine na putevima, skraćivanja radnog vremena pumpi ili ograničavanja količine goriva po jednom točenju.
Kao najstrože mere u krajnjoj nuždi predviđeni su sistem vožnje par-nepar, zabrana vožnje određenim danima ili potpuna racionalizacija kroz sistem sledovanja.
Kako stojimo sa rezervama energenata?
Gašenje rafinerije nije samo tehničko pitanje već podrazumeva da će se potpuno promeniti način snabdevanja tržišta. Iz jedine domaće rafinerije snabdevalo se i do 80 odsto tržišta maloprodaje, dok NIS poseduje praktično polovinu svih benzinskih stanica u Srbiji. Otkada su početkom januara SAD stavile NIS na listu sankcionisanih kompanija, njihov udeo na tržištu veleprodaje smanjen je na i dalje značajnih 60 odsto.
Prema rečima predsednika, ukoliko Rafinerija stane, za njeno ponovno pokretanje biće potrebno najmanje dvadeset dana, a dok ne radi, Srbija se oslanja na rezerve.
Vučić je precizirao da država u rezervama ima 185.000 tone dizela i da su te rezerve u prethodne tri godine povećane za 72 odsto.
„Imamo 19.172 tone benzina. Mazuta imamo dovoljno, 68.166 tona za godinu dana rada za pomoć u radu termoelektrana. Naručili smo dodatnih 35.000 tona evrodizela, dodatnih 5.300 tona kerozina. Dodatno smo ugovorili 38.000 tona benzina i 20.000 tona dizela koji će stiči toikom decembra i januara“, rekao je Vučić i naveo da je sve navedeno bez vojnih rezervi.
„politički dogovor“ sa mađarskom
Dok se čeka ishod diplomatske ofanzive prema Vašingtonu, rešenje se traži u još bližoj saradnji sa Mađarskom, odakle dolazi MOL, jedan od potencijalnih kupaca dela kapitala NIS-a.
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je prošle nedelje u Beogradu da je sa Srbijom postignut politički dogovor o snabdevanju energentima.
Sijarto je precizirao da je MOL već intenzivirao svoje aktivnosti kako bi nadomestio eventualne nedostatke, te da je u novembru svoje kapacitete u pravcu Srbije povećao dva puta, dok će u decembru taj dotok biti povećan za dva i po puta.
On je naglasio da se koriste svi raspoloživi transportni kapaciteti, uključujući rečni i železnički saobraćaj, slikovito opisujući da MOL sada „svira na svim instrumentima“ kako bi se osiguralo snabdevanje.
„Železničkim putem već je poslata jedna tranša, priprema se druga, a transport Dunavom je permanentan“, rekao je mađarski ministar. Naglasio je i da nedavni požar u rafineriji MOL-a u Mađarskoj neće uticati na nameru te zemlje da podrži Srbiju.
ko će staviti rezerve energenata na tržište?
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potvrdila je nakon sastanka sa Sijartom da je MOL postao još aktivniji učesnik na srpskom tržištu od uvođenja sankcija.
Ona je dodala da je razgovarala i sa kompanijama OMV i Eko Helenik kako bi, ukoliko bude potrebe, one mogle da stave na tržište deo državnih obaveznih rezervi.
Govoreći o suštini problema, ministarka je ponovila da je ruski izlazak iz vlasničke strukture preduslov za ukidanje sankcija. Ona je podsetila da je američka administracija dala dozvolu da se pregovori o izlasku iz vlasništva vode do 13. februara, ali da država neće sedeti skrštenih ruku ako ti pregovori propadnu.
U slučaju da pregovori ne budu uspešni ili da ih američka vlada ne odobri, država će sa svojim relevantnim institucijama preduzeti neophodne korake i doneti određene odluke kako bi kontrola nad NIS bila preuzeta, odnosno kako više ne bi bila u ruskom vlasništvu, istakla je ministarka.
Vučić je, inače, ponudio ruskim suvlasnicima NIS rok od 50 dana da pronađu kupca ili strateškog partnera za izlazak iz vlasničke strukture, i najavio da će po njegovom isteku Srbija u toj kompaniji „postaviti svoju upravu“