Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je danas da Moskva više ne smatra obavezujućim moratorijum na raspoređivanje projektila kratkog i srednjeg dometa, piše Rojters.
Sjedinjene Američke Države istupile su 2019. godine iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Rusija je tada saopštila da neće raspoređivati takvo oružje pod uslovom da to ne učini i SAD. Međutim, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov još je u decembru najavio da bi Rusija mogla da odgovori na, ono što je nazvao, “destabilizirajućim akcijama” SAD i NATO u strateškoj sferi. Sada rusko ministarstvo zvanično potvrđuje da se situacija promenila.
„S obzirom na to da se situacija razvija ka stvarnom raspoređivanju američkih kopnenih raketa srednjeg i kratkog dometa u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu, rusko Ministarstvo spoljnih poslova konstatuje da su nestali uslovi za održavanje jednostranog moratorijuma na raspoređivanje sličnog oružja“, navodi se u zvaničnom saopštenju.
Kakav je to sporazum napustila Rusija?
Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), potpisan 8. decembra 1987. između američkog predsednika Ronalda Regana i sovjetskog čelnika Mihaila Gorbačova, zabranjivao je razmeštanje kopnenih balističkih i krstarećih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara.
U roku od tri godine nakon stupanja na snagu 1. juna 1988., SAD i Sovjetski Savez uništili su 2.692 takvog oružja i uspostavili strogu proveru, nadzor i inspekciju, čime je INF postao prvi sporazum koji je eliminisao celu kategoriju projektila. INF je značio veliki iskorak u smanjenju nuklearne pretnje tokom Hladnog rata, piše Index.hr.
Amerikanci ga napustili 2019. godine zbog ruske rakete
SAD je formalno istupio iz sporazuma 2. avgusta 2019. nakon što su Amerikanci tada optužili Rusiju za kontinuirano kršenje INF-a razvojem rakete 9M729.
Raketa 9M729 je ruski kopneni krstareći projektil za koji Sjedinjene Države i NATO tvrde da ima domet veći od 500 kilometara, čime krši odredbe sporazuma INF. Prema američkim izvorima, reč je o modernizovanoj verziji rakete Kalibr, sposobnoj za nošenje bojevih glava i pogodnu za brzo lansiranje sa mobilnih platformi, što je dodatno pojačalo strahove od destabilizacije evropske bezbednosti.
SAD su tada naglasile da nisu spremne da ostanu strana u ugovoru koji se sistemski krši, što je bio i glavni razlog izlaska iz INF-a. Taj potez su podržali i američki saveznici u NATO-u.





