Britanska premijerka Liz Tras objavila je u Londonu da podnosi ostavku posle svega 45 dana na čelu vlade. Ona je novinarima ispred sedišta britanske vlade rekla da je kralju Čarlsu Trećem saopštila da podnosi ostavku na mesto lidera Konzervativne stranke.

Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je u razgovoru sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem izrazio očekivanje da će se dijalog Beograda i Prištine nastaviti dinamično i konstruktivno, uz brzo okončanje pregovora.

Lideri Evropske unije su otvorili dvodnevni samit u Briselu, podeljeni oko mogućnosti i načina ograničavanja cene gasa, u cilju obuzdavanja energetske krize podstaknute ratom Rusije protiv Ukrajine i ruskom obustavom isporuke gasa Uniji.

OSTAVKA LIZ TRAS

Britanska premijerka Liz Tras objavila je u Londonu da podnosi ostavku posle svega 45 dana na čelu vlade.

Tras je novinarima ispred sedišta britanske vlade rekla da je kralju Čarlsu Trećem rekla da podnosi ostavku na mesto lidera Konzervativne stranke, što podrazumeva odlazak i sa čela vlade.

Navela je da je postignut dogovor da konzervativci do kraja sledeće nedelje izaberu novog lidera, koji će automatski postati premijer, umesto tradicionalnog izbornog procesa u toj partiji koji traje nekoliko meseci, navodi Bi-Bi-Si.

Tras je rekla da je preuzela dužnost premijerke u vreme velike ekonomske i međunarodne nestabilnosti, kada su građani i kompanije brinuli kako će da plate račune i kada ruski rat u Ukrajini ugrožava bezbednost celog kontinenta.

„Konzervativna stranka mi je dala mandat da to promenim. Predstavili smo viziju ekonomije sa visokim rastom i niskim porezima koja bi iskoristila prednosti sloboda stečenih Bregzitom. Međutim, s obzirom na situaciju, priznajem da ne mogu da ispunim ono zbog čega me je Konzervativna stranka izabrala“, navela je 47-godišnja Tras.

Tras, koja će ostati na čelu vlade do izbora novog lidera stranke, odlučila je da se povuče pošto je znatno povećan broja konzervativaca koji su tražili njenu ostavku.

Tras je podnela ostavku posle burnog šestonedeljnog mandata tokom kojeg su njene politike izazvale previranja na finansijskim tržištima, zbog čega se suočila sa pobunom u vlastitoj stranci i gubitkom autoriteta.

Ona se povukla sa čela vlade nekoliko dana pošto je, pod pritiskom partijskih saboraca, bila primorana da odustane od ekonomskog plana koji je predstavila 23. septembra.

U pokušaju da ostane na čelu vlade, Tras je prošle nedelje rekla da će sprovesti planirano povećanje poreza na dobit kompanija, umesto njegovog smanjenja koje je do tada obećavala.

Ekonomski plan Liz Tras, koji je podrazumevao veliko smanjenje poreza kompanijama, izazvao je poremećaje na finansijskim tržištima, doveo do pada funte na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar i povećao troškove zaduživanja britanske vlade.

Britanska centralna banka bila je prinuđena da interveniše kako bi sprečila širenje ekonomske krize i ugrožavanje penzionih fondova.

Ministar finansija Džeremi Hant, kog je Tras prošle nedelje imenovala umesto smenjenog Kvasija Kvartenga, odustao je od gotovo celokupnog smanjenja poreza koje je premijerka obećala, napravivši zaokret i od njene energetske politike.

Dosadašnja liderka konzervativaca je premijerka sa najkraćim mandatom u britanskoj istoriji, a rekord je do danas držao Džordž Kaning, koji je 119 dana bio na čelu vlade, 1827. godine.

Ona je 6. septembra došla na čelo vlade i Konzervativne stranke umesto Borisa Džonsona, koji je u julu odlučio da se povuče posle višemesečnog unutarpartijskog pritiska usled više skandala.

Lider opozicione Laburističke partije Kir Starmer zatražio je momentalno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora nakon što je Tras objavila da podnosi ostavku.

„Konzervativna stranka je pokazala da više nema mandat da upravlja zemljom. Posle 12 godina neuspeha torijevaca, britanski narod zaslužuje mnogo bolje od ovog haosa“, rekao je Starmer.

Konzervativci imaju komotnu većinu u britanskom parlamentu, a redovni izbori treba da budu održani krajem 2024. godine.

LAJČAKOVA POSETA BEOGRADU

Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je u razgovoru sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, izrazio očekivanje da će se dijalog Beograda i Prištine o svim otvorenim pitanjima i sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa nastaviti dinamično i konstruktivno, uz brzo okončanje pregovora.

U sredu je Eskobar razgovarao s predstavnicima državnog vrha Kosova, a kosovski premijer Aljbin Kurti izjavio je posle sastanka da je Kosovo spremno da postigne sporazum sa Srbijom koji bi bio zasnovan na uzajamnom priznanju.

Na šta je druga strana spremna i koliko brzo i šta može da da možda ćemo čuti večaras kada je najavljeno obraćanje predsednika Srbije Aleksandar Vučića, koji je posle razgovora s Eskobarom na svom Instagramu napisao da „Srbija, kao ozbiljna, pouzdana i odgovorna zemlja, nastavlja borbu za očuvanje svog naroda i zemlje ulažući maksimalne napore u cilju očuvanja mira, stabilnosti i napretka celog regiona.

Poseta Eskobara Prištini i Beogradu dolazi u trenutku kada se u javnosti govori o „francusko-nemačkom“ predlogu za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, koji kako je Vučić obavestio javnost podrzumeva da Srbija dopusti ulazak Kosova u međunarodne institucije i organizacije, uključujući Ujedinjene nacije, a da bi Srbija u zamenu dobila „brzo članstvo u EU“. Eskobar je, boraveći u Prištini, rekao da SAD podržavaju francusko nemački predlog i da je konačni sporazum pitanje nedelja, prenosi Danas.

Prethodno je gost obe strane bio Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine. On je za razliku od Eskobara, govorio o neophodnosti ubrzanog okončanja pregovora, i pominje 2024., kada se održavaju izbori u SAD i EU. Vučić pak, na to kaže da je njemu rečeno da je rok par nedelja, a ne period do 2024.

Rokove i Lajčaka je ovih dana pomenuo i ambasador Srbije u SAD Marko Đurić, koji je ranije vodio Kancelariju za KiM. On je naveo da smatra da bi, kada je o rokovima reč, korisno bilo da gospodin Lajčak Prištini konačno postavi rok za formiranje ZSO.

U svakom slučaju, čini se da je u procesu dijaloga nadvladao onaj deo koji se odnosi na postizanje dugoročnog sporazuma, a da je većina onoga što je do sada urađeno pokušaj da se svako pojedinačno pitanje reši kako bi se izbegao sukob. Postoji zato mogućnost, da je Eskobar zbog toga u Prištini tražio da se odluka o preregistraciji tablica, koje je kamen spoticanja dve strane, i koja počinje da važi krajem oktobra, odloži za deset meseci.

Prvi izazov za Srbiju biće, kako je Vučić i najavio, to što će početkom novembra Biro komiteta ministara, doneti odluku o početku procedure prijema Kosova u Savet Evrope. Ukoliko se Srbija uzdrži od mešanja u taj prijem, moguće da će ispuniti delić onoga o čemu se govori, odnosno povući prvi korak ka ispunjavanju njenog dela obaveza iz plana EU i SAD.

SAMIT LIDERA EU

Lideri Evropske unije su otvorili dvodnevni samit u Briselu, podeljeni oko mogućnosti i načina ograničavanja cene gasa, u cilju obuzdavanja energetske krize podstaknute ratom Rusije protiv Ukrajine i ruskom obustavom isporuke gasa Uniji.

Vodeće zemlje EU, Nemačka i Francuska, nalaze se u suprotnim taborima, pošto je Berlin sumnjičav prema planovima za ograničenje cene gasa, koje podržava većina članica.

Francuski predsednik Emanuel Makron po dolasku na samit je ukazao na neophodnost evropskog jedinstva.

„Nije dobro ni za Nemačku ni za Evropu da se (ta zemlja) izoluje. Važno je da postignemo jednoglasnost oko predloga za koje je potreban široki konsenzus“, rekao je Makron.

Nemački kancelar Olaf Šolc rekao je da se eventualni spor tiče metoda, a ne cilja.

„Cene gasa, nafte i uglja moraju da potonu, cene električne energije moraju da potonu, i to je nešto što zahteva zajednički napor svih nas u Evropi“, naveo je Šolc.

Holandski premijer Mark Rute je takođe rekao da strahuje da zalihe gasa završe van Evrope u slučaju postavljanja previsokog ograničenja cene tog energenta.

„Svako želi da cena gasa bude niža, ali takođe želite da osigurate nastavak uvoza gasa“, rekao je Rute.

Neslaganje oko ograničavanja cene gasa nagoveštava naporne razgovore na samitu, a rešenje neće biti lako pronaći do danas posle podne, kada samit treba da se završi.

Najavljeno je da će se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratiti liderima na početku skupa putem video veze i istaći potrebu za čvrstim jedinstvom EU u suprotstavljanju Rusiji.

Šolc je rekao da Zelenski ne bi trebalo da ima takve brige, a ruske napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini i sejanje straha dronovima opisao je kao „ratne zločine“.

„Čak ni taktika spržene zemlje neće pomoći Rusiji da dobije rat. Oni samo jačaju odlučnost i izdržljivost Ukrajine i njenih partnera“, rekao je Šolc poslanicima u Berlinu uoči polaska za Brisel.

Cene prirodnog gasa su letos izmakle kontroli, dok su se zemlje EU trudile, svaka za sebe, da obezbede što veće rezerve gasa za zimu. Sada će lideri EU nastojati da što više ujednače kupovinu gasa i da postave privremeno ograničenje cene tog energenta.

Zemlje članice su se ranije dogovorile da smanje tražnju za gasom za 15 odsto tokom zime. Obavezale su se da do novembra napune skladišta gasa, najmanje do 80 odsto kapaciteta, kao i da za najmanje pet odsto smanje potražnju za električnom energijom kada je ona na vrhuncu.

Pitanje mogućih ograničenja cena gasa u EU mesecima se stalno pomeralo na političkom dnevnom redu kako se energetski pritisak sve više pojačavao, a 15 zemalja poput Francuske i Italije zalagalo se za tako grubu intervenciju.

I DRUGE VESTI

Vučić: „I moja ostavka na mesto predsednika Srbije opcija u taktici Srbije“

Aleksandar Vučić izjavio je da nije isključeno da podnese ostavku na mesto predsednika Srbije kao deo taktike kako bi „kupio vreme za državu“, ako bi se nametalo neprihvatljivo rešenje za kosovski problem.

„Ja svemu prilazim sa željom da pronađemo rešenje, ali u ovom ga trenutku ne vidim, ni o čemu tačno da razgovaramo, nisu nam dali šansu iz ovog što sam dosad video“, rekao je Vučić, za TV Prva.

Na pitanje o tome da li je tačno da razmišlja o ostavci ako bi se nametalo rešenje koje bi bilo ponižavajuće za Srbiju i njemu neprihvatljivo, Vučić je naveo: „Ne kažem da će se to dogoditi, ali i takva opcija je u taktici koju Srbija sprovodi i mora da postoji jer ona donosi Srbiji šest do devet meseci“.

„Kupio bih vreme za svoju zemlju, spasao sam je tako. Samo u tom slučaju bih tako nešto uradio“, rekao je Vučić, navodeći da čeka kakav će mu tekst doneti predstavnici „Kvinte“.

Bela kuća: „Iranski vojnici na Krimu pomažu Rusiji u napadima na Ukrajinu“

Iranski vojnici su na Krimu gde pomažu ruskim snagama da izvode napade bespilotnim letelicama – „dronovima“ iranske proizvodnje na Ukrajinu, saopštila je Bela kuća. 

„Danas možemo da potvrdimo da su ruski vojnici bazirani na Krimu upravljali iranskim dronovima i koristili ih za napade u Ukrajini, uključujući i na Kijev poslednjih dana“, rekao je porptarol Nacionalnog saveta za bezbednost američkog predsedništva Džon Kirbi.

„Procenjujemo da su iranski vojnici bili na terenu na Krimu i da su pomogli Rusiji u tim operacijama. Nemam broj Iranaca koji se nalaze na Krimu“, rekao je on nagoveštavajući da su oni još tamo, uz ruske snage.

Kirbi je rekao da je Rusija do sada dobila desetine „dronova“ i da će nastaviti da ih dobija, i istakao da SAD strahuju da Rusija sada možda pokušava da dođe do iranskog konvencionalnog oružja kao što su rakete zemlja-zemlja da bi ih koristila u Ukrajini.

Kirbi je precizirao da su Iranci u Ukrajini tehničari i nastavnici, a da su ruski vojnici izvodili napadae „dronovima“ kojima je teško oštećena ukrajinska infrastruktura.

„Teheran je sada direktno angažovan na terenu“, rekao je on.

„SAD će uraditi sve da obelodane te isporuke oružja, odvraćati od toga i boriti se protiv toga“, dodao je Kirbi i rekao da će SAD nastaviti oštro da primenjuju sankcije protiv prodaje oružja i Rusiji i Iranu.

Admiral: „Vašington sada treba da se pripremi na kinesku invaziju Tajvana“

Američka vojska treba da bude spremna da odgovori na potencijalnu kinesku invaziju Tajvana ove godine, upozorio je jedan američki admiral u vreme rastuće zabrinutosti zbog namera Kine prema tom autonomnom ostrvu koje na smatra svojim.

Admiral Majkl Gildej, šef američkih pomorskih operacija, govorio je u Atlantskom savetu o mogućnosti da Peking zauzme Tajvan do 2027. godine.

Gildej je najpre rekao da se ne radi samo o tome šta kaže kineski predsednik Si Đinping, već se radi o načinu na koji se Kinezi ponašaju i šta rade, i istakao da su poslednjih dvadeset godina Kinezi sproveli svako obećanje.

„Tako da kada govorimo o 2027, po mom mišljenju to znači 2022. ili moguće 2023“, dodao je on. 

„Ne mogu isključiti tu mogućnosti. Ne želim uopšte da dižem uzbunu ovim što kažem, kažem samo da to ne možmo da isključimo“, rekao je on.

U nedelju, na početku 20. kongresa Komunističke partije Kine gde bi trebal da Si dobije i treći mandat na čelu države, on je ponovio da namerava ponovo da ujedini Tajvan i Kinu, ako bude potrebno i silom. 

Admiral Gildej je svoju upozoravajuću izjavu dao dan posle sličnog upozorenja državnog sekretara SAD Entonija Bllinkena.

Blinken je rekao da Peking želi da se domogne Tajvana mnogo brže nego što se ranije pretpostavljalo i dodao da se „vrlo drugačija Kina“ pojavila pod Sijem.

Vašington istorijski održava poliltiku „strateškog dvoumljenja“ prema mogućnosti američke vojne intervencije ako bi Kina napala Tajvan. Ta politika se sastoji u tome da se odvraća Kina od zauzimanja Tajvana, ali i da se sprečavaju vođe ostrvske vlasti da zvaničnim proglašenjem nezavisnosti izazovu Peking. U tom okviru SAD prodaju oružje Tajpeju za odbranu.

„Radićemo sa najvećom iskrenošću i najvećim naporima za mirno ponovno ujedinjenje (prisajedinjenje Tajvana), ali nećemo se nikad odreći pribegavanja sili i ostavljamo mogućnost da preduzmemo sve potrebne mere“, rekao je Si Đinping u nedelju na kongresu Komunističke partije Kine. 

„Poonovno ujedinjenje domovine treba da bude ostvareno, i biće ostvareno“, rekao je on i osudio separatizam i međunarodno mešanje u pitanje Tajvana.

Tajvan koji je bio holandska kolonija, Kina je sebi pripojila 1683, a 1895. ga ustupila Japanu. Posle kapitulacije Japana u Drugom svetskom ratu 1945. kontrolu nad Tajvanom je ponovo preuzela Kina. Pošto su u Kineskom građanskom ratu pobedile komunističke snage, dotadašnje vlasti Kine su 1949. pobegle na Tajvan i proglasile svoju državu, te od tada traje spor kome pripada to ostrvo koje od 1960-ih godina ima brz ekonomski rast.

Zelenski: „Rusi minirali hidrocentralu na jugu Ukrajine“

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da su Rusi minirali hidrocentralu u oblasti Herson na jugu njegove zemlje, sada pod kontrolom ruskih snaga.

„Po našim informacijama, ruski teroristi minirali su agregate brane hidrocentrale Kahovka“, rekao je Zelenski u svom redovnom noćnom govru građanima preko društvenih mreža.

„U slučaju uništenja brane… Severnokrimski kanal jednostavno će nestati“ što bi bila „katastrofa velikih razmera“ rekao je Zelenski.

On je o toj mogućnosti već govorio samitu Evropske unije.

Brana hidrocentrale Hakovka na reci Dnjepar pod kontrolom je ruske vojske i nedaleko od linije kontakta sa ukrajinskim snagama.

Severnokrimski kanal dugačak 400 kilometara, služi za odvodnjavanje tla i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i snabdevanje vodom industrije i stanovništva Hersonske oblasti na jugu Ukrajine i poluostrva Krim.

Po ideji iz 19. veka građen je od 1957. do 1971. godine.

Po podacima iz 2015. godine taj kanal je obezbeđivao 85 odsto vode potrebne Krimu, mahom za poljoprivredu, a manjim delom za industriju i potrebe stanovništva. Kanal počinje iz akumulacije Kahovka koju napaja reka Dnjepar, a duž njega je sedam akumulacionih jezera.

Ukrajina je Severnokrimski kanal zatvorila 2014. posle ruske aneksije Krima, ali je protok vode obnovljen u martu ove godine tokom ruske invazije.

U protestima u Čadu ubijeno najmanje 60 ljudi 

Policija je otvorila vatru na antivladine demonstracije u dva najveća grada u Čadu i ubijeno je najmanje 60 ljudi, rekli su lokalni zvaničnici.

Vlasti su uvele policijski čas posle nasilja koje je izbilo tokom demonstracija protiv dvogodišnjeg produženja vlasti privremenog šefa države, generala Mahamata Idrisa Debija.

Portaprol vlade rekao je da je 30 ljudi poginulo u glavnom gradu N’Džameni, dok su organizatori protesta procenili da je 40 mrtvih.

Još 32 demonstranta ubijena su u drugom po veličini gradu Munduu, a više od 60 ljudi je ranjeno, po zvaničniku u gradskoj mrtvačnici.

Demonstracije su održane u još dva grada dakle nema izveštaja o ishodu.

Premijer Čada Saleh Kebzabo je rekao da je na demonstracijama bilo ukupno oko pedeset mrtvih i više od 300 ranjenih i da se obustavlja svaka javna aktivnost političkih stranaka i organizacija civilnog društva.

Na demonstracije su početkom ove nedelje pozvale opozicione stranke koje su bojkotovale Nacionalni dijalog za pomirenje koji je početkom oktobra produžio na dve godine „period tranzicije“ ka „slobodnim i demokratskim izborima“ i otvorio mogućnost da se kandiduje general Mahamat Idris Debi Itno, 18 meseci od kada je praktično preuzeo vlast na čelu vojne hunte.

Ovo su bile demonstracije sa najvećim brojem mrtvih od prošle godine, kada je Debi preuzeo vlast posle ubistva svog oca koji je vladao Čadom više od tri decenije.

Zvaničnici su u aprilu 2021. godine rekli da su njegovog oca, predsednika Idrisa Debija Itna pobunjenici ubili dok je obilazio trupe na bojnom polju na severu Čada.

ŠTA PIŠE DNEVNA ŠTAMPA

BLIC – List ocenjuje da plan SAD i EU predviđa pretnje za Srbiju: „Rešite Kosovo do 24. februara ili vam sledi ‘teška batina'“. Vremenska prognoza za naredne dane u Srbiji: „Stiže nam vruć vazduh iz Afrike i skoro 30 stepeni“.

VEČERNJE NOVOSTI – List piše da „Petorku iz EU pritiskaju da prizna Kosovo“. O nedavnom smrtnosnom rušenju mosta u Ovčar Banji: „Zabrana za most putovala osam dana“.

DANAS – Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski kaže o najavljenom ministarstvu: „Spajanje informisanja i telekomunikacija je velika greška“. O poskupljenju namirnica u Srbiji: „Sve je skuplje, ponegde je samo kupus jeftiniji“.

NOVA – Analitičar Boško Jakšić rekao za list: „Rešenje za Kosovo po skraćenom postupku“. Profesorka Univerziteta u Atlanti Jelena Subotić iznela da „Jugoslovenski paviljon u Aušvicu više ne postoji“.

POLITIKA – O sastanku predsednika Srbije Aleksandra Vučića i izaslanika SAD Gabrijela Eskobara, „Vučić: Nastavljamo borbu za svoj narod i državu“.

PREPORUKA ZA ČITANJE

NA DANAŠNJI DAN

1833. – Rođen je švedski hemičar, industrijalac i pronalazač Alfred Bernard Nobel. Pronalaskom dinamita 1867. stekao je veliko bogatstvo čiji je deo zaveštao fondu za nagrade za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir.

1941. – Nemci su u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljali više od 7.000 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije.

1991. – Na osnovu odluke Predsedništva SFR Jugoslavije jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.

VREMENSKA PROGNOZA

U Srbiji će posle hladnog jutra sa slabim mrazem a ponegde i maglom, biti pretežno sunčano a posle podne i uveče malo do umereno oblačno, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

Duvaće slab i umeren vetar, u košavskom području povremeno i jak, jugoistočni. Najniža temperatura od -2 do 6, najviša od 16 do 23 stepeni.

U Beogradu će tokom dana, posle hladnog jutara i prizemnog mraza, biti pretežno sunčano a posle podne malo do umereno oblačno. Najniža temperatura biće od 2 do 6, a najviša oko 22 stepena.

Meteorološke prilike će biti relativno povoljne za većinu hronično obolelih i osetljivih osoba. Glavobolja i bolovi u kostima i zglobovima moguće su meteoropatske reakcije. Preporučuju se umerene fizičke aktivnosti, adekvatno odevanje i uzimanje redovne terapije.

Tagovi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.