Aplikacija Telegram dugo je bila pogon otpora i služila za nerviranje tirana. Autoritarni lideri u Rusiji i Iranu pokušali su da je zabrane. Kada su izbili protesti u Belorusiji i Hongkongu prošle godine, Telegram je bio lepak koji je vezivao demokratske pokrete i držao ih zajedno suprotstavljene brutalnosti moćnih bezbednosnih službi.

Ovih dana, međutim, Telegram postaje onlajn utočište za drugu vrstu otpora.

Teoretičari zavere sa ekstremne desnice, rasisti i nasilni pobunjenici sjatili su se poslednjih nedelja na Telegramu pošto što su proterani sa velikih društvenih mreža i platformi u Americi posle upada rulje koja podržava predsednika Donalda Trampa – koji je i sam uklonjen sa Tvitera i Fejsbuka – u zgradu Kapitola u Vašingtonu.

Kada su Fejsbuk i Tviter reagovali posle upada u Kapitol 6. januara i uklonili korisnike koji se smatraju odgovornima za podsticanje nasilja i širenje dezinformacija, čak 25 miliona novih korisnika preplavilo je Telegram. Osnivač Telegrama Pavel Durov nazvao je ovo “najvećom digitalnom migracijom u ljudskoj istoriji”.

Talas novih korisnika predstavlja dodatnu komplikaciju za Durova koji se pozicionirao kao saveznik ulice i slobodnog govora. On Telegram – koji kombinuje osobine Fejsbuka i Tvitera sa enkriptovanim porukama – predstavlja kao sklonište za ugnjetavane.

Sjedinjene Države su na visokom stepenu uzbune posle nasilja u Kapitolu i neki strahuju da bi ono što Telegram čini popularnim alatom za organizovanje otpora autoritarnim režimima sada mogla da zloupotrebi ekstremna desnica i iskoristi za podsticanje novih nemira.

“Postoji konstantna tenzija između ljudi koji Telegram koriste za dobro i onih koji ga koriste za podrivanje demokratije”, navodi Nina Jankovic, analitičarka za dezinformacije u Vilson centru, istraživačkoj grupi u Vašingtonu.

Durov je isprva pozdravio priliv novih korisnika i kritikovao velike američke konkurente zbog progona korisnika, navodeći da pokušavaju da ograniče slobodu govora. Ipak, 18. januara je Durov saopštio da je njegov tim blokirao stotine objava sa američkih kanala koji pozivaju na nasilje uoči inauguracije predsednika 20. januara.

“Čitav svet prati situaciju u Sjedinjenim Državama sa zabrinutošću”, poručio je Durov u objavi na svom Telegram kanalu. “SAD čine manje od dva odsto naše baze korisnika, ali mi u Telegramu takođe pomno pratimo razvoj situacije.”

Durov je naveo da je 94 odsto novih 25 miliona korisnika Telegrama došlo iz Azije, Evrope, Latinske Amerike, Bliskog istoka i severne Afrike.

Neki su morali da pređu na Telegram jer strahuju za privatnost otkada je WhatsApp obavestio svoje korisnike da deli informacije sa svojom matičnom kompanijom, Fejsbukom.

Mnogi su, ipak, na Telegram došli nakon što su proterani sa drugih platformi zbog objavljivanja ekstremističkih stavova. Ekstremno desničarska militantna grupa “Praud bojs” uputila je nove pratioce na grupe na Telegramu, a etablirani desničarski kanali zabeležili su značajan priliv novih članova.

Ovu platformu je na desnici popularizovao Enrike Tario, vođa “Praud bojsa”, kada je svojim pratiocima poslao poruku u kojoj je nahvalio Telegram.

“Dobro došli, novopridošlice, na najmračniji deo interneta”, napisao je Tario na Telegramu. “Možete biti banovani zbog spamovanja ili pornografije. Sve drugo je fer igra.”

Ovo nije prvi put da je Telegram prinuđen da se nosi sa neprijatnim licima koja pokušavaju da zloupotrebe iste one osobine platforme koje su isprva privukle prodemokratske aktiviste. Nakon što je Tviter pre nekoliko godina na sličan način uklonio radikaliste, Islamska država je migrirala na Telegram i koristila ga za orkestriranje terorističkih napada, širenje propagande i pronalaženje regruta.

Nekoliko napada u Francuskoj izveli su vojnici Islamske države koji su koristili enkriptovane poruke na Telegramu da koordinišu akcije. Kada su francuske vlasti od Durova zatražile informacije o napadačima, on je odgovorio da protokoli o tajnosti onemogućavaju pristup informacijama o korisnicima, čak i za zaposlene u Telegramu.

Durov, ekstremni libertarijanac, godinama se suočavao sa pokušajima Kremlja da ga ućutka u njegovoj rodnoj Rusiji i sada živi u egzilu. Osnovao je Telegram sa svojim bratom 2013. godine kao digitalnu tvrđavu slobodnog govora nakon što mu je Kremlj oduzeo kontrolu nad društvenom mrežom Vkontakte koja je predstavljala rusku verziju Fejsbuka.

Telegram se hostuje na serverima rasprostranjenim po čitavom svetu što je garancija da nijedna nacionalna vlada neće moći da preuzme totalnu kontrolu nad platformom ili pristupi informacijama o korisnicima mreže.

“Telegram nikada nije podlegao pritiscima vlasti koje su želele da primenjujemo političku cenzuru”, poručio je Durov pre nekoliko godina.

Prošlog avgusta, kada su rezultati predsedničkih izbora u Belorusiji počeli da pokazuju da je dugogodišnji diktator Aleksandar Lukašenko možda izgubio, njegova vlada je ugasila komunikacionu infrastrukturu u celoj zemlji, a glavna meta bile su aplikacije WhatsApp, Tviter i Fejsbuk.

U prvom udaru je umalo stradao i Telegram, ali je Durov brzo intervenisao i omogućio “instrumente za anticenzuru” neophodne da Telegram radi.

https://www.nstore.rs/product/godisnja-pretplata-na-magazin-nedeljnik/

Kada je Lukašenko proglasio pobedu, a demonstranti pokuljali na ulice, Telegram je postao izvor necenzurisanih informacija i platforma za organizovanje otpora.

U Iranu gde korišćenje Telegrama čini 60 odsto ukupnog protoka interneta u zemlji, ova aplikacija takođe je bila ključna platforma za organizovanje i širenje antivladinih protesta 2017. i 2019. godine.

Iranska vlada pokušala je da ugasi aplikaciju 2018. godine, ali su ti pokušaji bili uzaludni. Iranci su jednostavno koristili VPN mreže da zaobiđu blokadu.

“To je rupa u zidu cenzure Islamske republike”, ocenio je Omid Memarijan, analitičar ljudskih prava i tehnologije u Iranu. “To je dominantan način da se ostane informisan i povezan.”

Durovljev stav prema snagama bezbednosti u Rusiji mu je doneo nevolje. Moskovski sud je 2018. godine dozvolio ruskoj agenciji za nadzor komunikacija da blokira Telegram nakon što je Durov odbio da domaćoj obaveštajnoj agenciji FSB omogući pristup enkriptovanim porukama korisnika.

I ta blokada bila je kratkotrajna, a pošto Telegram ne zavisi od servera u Rusiji, i neefikasna. Ukidanje zabrane prošle godine pozdravili su ne samo protivnici Kremlja već i neki zvaničnici iz državnog vrha koji sada koriste platformu.

Nedugo pošto je Tviter blokirao Trampov nalog, Dmitrij Polanski, zamenik ambasadora Rusije u Ujedinjenim nacijama, pozvao je predsednika da pređe na Telegram.

“Izgleda da u vašoj zemlji više ne uživate slobodu govora!”, poručio mu je.

Ovaj tekst objavljen je u novom broju Njujork tajmsa na srpskom jeziku, koji se dobija na poklon uz svaki primerak Nedeljnika od četvrtka, 11. februara

Digitalno izdanje i pretplata na nstore.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.