Specijalni izaslanik Bele kuće za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel izjavio je da su timovi bivšeg predsednika i potpredsednika Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama i Džozef Bajden „osam godina ignorisali probleme u odnosima Beograda i Prištine“.

On je rekao da je sporazum u Vašingtonu postignut zbog spremnosti obe strane da se suoče s problemima i spremnosti Trampove administracije da sagleda njihovu situaciju, prenosi RTS.

„Taj sporazum bio je samo zato što su Srbi i Kosovari rekli ‘mislimo da je ovo trenutak za nas, jer nas je tim Obama-Bajden ignorisao osam godina, trenutak da sagledamo našu situaciju i da nam pomognete’. Mi smo to i učinili i pogledajmo šta se dogodio, u kampanji mira smo, sa sporazumom o ekonomskoj normalizaciji“, rekao je Grenel za PSCP TV.

Naveo je da je to „jedna od onih stvari koja funkcioniše samo kada autsajder misli drugačije“, dodajući „da je Donald Tramp bio autsajder u trenutku kada je uskočio“.

„Pregovaramo o nekim stvarima između Kosova i Srbije i tradicionalisti, stručnjaci za Balkan iz Stejt departmenta rekli su da treba razgovarati o političkim pitanjima. Radimo ovo 21 godinu i ništa se nije dogodilo. Tramp je rekao ‘pokušajte da razgovarate o poslovima ekonomske normalizacije, da biste videli da li će biti napretka. Razgovarajmo o železnici, ekonomskom razvoju, otvaranju novih radnih mesta‘“, rekao je Grenel.

Grenel je govorio i o pitanju jezera Gazivode, za koje su se, kako navodi, strane složile da promeni naziv.

„To je jezero čija se veća površina nalazi na Kosovu, a nešto u Srbiji. Odlučili smo da je ovo jezero prilika za ekonomski razvoj i da se ne koristi pravilno. To je bio deo pregovora za koji sam odlučio da ih preusmerim ka ekonomskom razvoju. Rekli smo ‘može li američko Ministarstvo energetike poslati tim stručnjaka i inženjera na to jezero. I neka SAD plate za izradu izvodljivosti, i da vidimo kako možemo zajedno da radimo kako bismo smislili ideju da ovo jezero iskoristimo za energiju i stvaranje novih radnih mesta'“, rekao je Grenel.

Obe strane su, kako je naveo, pristale i svidala im se ideja dolaska delegacije američkog Ministarstva energetike, ali se u početku strane nisu složile oko naziva jezera.

„Rekao sam im da stvaramo radna mesta, dovodimo inženjere koji će analizirati sve ove aspekte i ponovo smo se vratili nazivu. Došli smo do zaključka da jezero nazivamo sa dva imena koja su koristile strane. Obe strane su želele da pregovaraju o nazivu. U šali sam rekao da bi ga mogli nazvati Trampovo jezero“, rekao je Grenel.

Dodao je da su obe strane odmah rekle da mogu pristati na takav naziv jezera.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.