Jedrilica „Seascape“ je mirno plovila u blizini Azorskih ostrva. Početkom septembra voda je obično mirna, a plovidba je bila možda i previše spokojna za plovilo bez registracije i bilo kakvih drugih obeležja. I dok su posmatrali kako se tačkica koju njihova jedrilica na mapi predstavlja polako približava Portugalu, članovi posade su čuli sirene i oko sebe videli gomilu čamaca koji ih okružuju. Bio je to kraj dugog putovanja.

Španska policija koja ih je opkolila, u šupljinama jedrilice prepravljene u Meksiku, pronašla je 800 kilograma kokaina. Bila je to udružena akcija evropskih policijskih snaga u kojoj je važnu ulogu imala i srpska policija jer je kapetan jedrilice bio Srbin.

Tako je okončana operacija „Baluma“.

Godinu dana kasnije pokrenuta je operacija „Falkuša“.

Bio je 12. septembar, pre nešto više od mesec dana, setićete se, kada je na Kanarskim ostrvima španska policija u udruženoj akciji zaplenila 980 kilograma čistog kokaina, sa jedrilice. I ta je jedrilica imala tri putnika namernika, a sva trojica su ovoga puta bili Hrvati.

Imala je jedrilica i registraciju u Hrvatskoj i vijorila se na njoj šahovnica, te je ulov španske policije, prema njihovim rečima, bio još važniji.

Tako je u godinu dana, na sličan način španska policija u dve akcije pronašla gotovo dve tone kokaina povezane sa Balkancima, onim što je El Pais u svom tekstu ranog septembra nazvao „španskim krakom Balkanskog kartela“.

Utočište ili borba za prevlast?

„Nema slučajnosti u činjenici da je policija u jednom hotelu u Barseloni 22. avgusta uhapsila Ljubomira Krivokapića. Niti postoji koincidencija u tome što u biografiji tog 28-godišnjeg momka postoje reference koje vode do zidova starog grada u Kotoru, grada koji je u prošlosti često bio utočište za jahte i barke sa sumnjivim pravcem i ciljem“, pisao je španski El Pais.

U tom tekstu, oni detaljno opisuju hapšenje Krivokapića, koga nazivaju telohraniteljem jednog od vođa Škaljarskog klana. El Pais tvrdi da organizovane kriminalne grupe sa Balkana vole da pronalaze utočište u Španiji.  Taj list navodi da su u pitanju „stotine malih grupa iz Srbije, Albanije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije.“

El Paisov izvor iz policije tvrdi da je u pitanju borba za prevlast.

„Srpske kriminalne grupe se bore sa holandskim i francusko-alžirskim grupama za apsolutnu kontrolu vodenih puteva kojim kokain stiže iz Latinske Amerike u Španiju“, navodi taj policijski izvor.

„Sveto trojstvo“ – kokain, Španija, Balkanci

Kokain je „najpopularniji“ narkotik na Starom kontinentu. Godišnje se u Evropi konzumira oko 91 tona kokaina, koji na ulica ima vrednost od oko 5,7 milijardi evra. Prema Evropskom izveštaju o narkoticima iz 2019. godine, koji je javnosti i predstavio ove podatke, u bližoj budućnosti taj će beli prah dobiti još veći opseg korišćenja. Taj izveštaj, koji prenosi sajt Talking drugs, pokazuje da je više od 2,6 miliona mladih (od 15 do 34 godine) koristilo kokain tokom jedne godine.

Kako kokain uopšte dospeva u Evropu? Prema spomenutom izveštaju postoje dve glavne rute: Karipska ruta, gde Jamajka i Dominikanska republika igraju ključnu ulogu u trgovini ovim narkotikom i Zapadnoafrička ruta, koja obuhvata i Madeiru i Kanarska ostrva. Ta ruta ima svoj vazdušni, vodeni i asfaltni put, pa ko kako voli.

Jugoistočna Evropa, sa Albanijom koju je Indipendent nazvao „balkanskom Kolumbijom“, predstavlja veoma važno mesto za ulazak narkotika. Pored tog, koristi se i Severni put preko Belgije i Holandije, ali i južni, preko Španije i Portugala.

Upravo potonji u poslednje vreme sve je zanimljiviji za Balkan.

Izveštaj pod nazivom „Transnational Tentacles – Global Hospots of Balkan Organized Crime“, čije je zaključke preneo sajt Balkan Insight, govori o tome kako su „kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana toliko unapredile svoj status u poslednjih 20 godina, da su od kurira postali glavni distributeri i kontrolori mreže narkotika između Latinske Amerike, Afrike i Južne Evrope“.

U tom izveštaju govori se o uticaju Albanaca na uvoz narkotika u Italiji, ali i o značaju Valensije za napredak kotorskih klanova, s obzirom na to da je jedna važna pošiljka nestala upravo u tom gradu i da je sukob klanova počeo upravo zbog toga.

Izveštaj zatim luta ka vremenu devedesetih godina i spominje „poznate ličnosti“ iz sveta kriminala, ali je za ovu priču od (recimo) Željka Ražnatovića Arkana koji se u izveštaju spominje, važniji čovek koji je u isto vreme u Španiji gradio svoje carstvo.

Sito Minanco

Hoze Ramon Prado Bugalo rođen je 23. septembra 1955. godine, a poznat po nadimku Sito Minanko postao je tek kada je počeo da radi sa duvanom. Španska obala nudila je ribarima priliku da u svoje oskudne prihode dodaju veliku količinu novca. Za to je bilo potrebno da prevezu određenu količinu cigareta za Sita. Mreža je razvijena, a cigarete je posle nekog vremena zamenio beli prah. Sve je ostalo isto, osim novca. On je vrtoglavo rastao.

Kako se to dogodilo?

Sedamdesetih godina u Španiji su svi pušili, a cigarete su bile „poput soli i bibera za porodičnom trpezom“. Oni koji su cigarete u zemlju uvozili po pristupačnim cenama bili su heroji svoje zajednice, ali i progonjeni od strane policije. Kada je Sito uhapšen zbog šverca cigareta, sudbina je htela da u zatvoru u Madridu upozna Horhea Luisa Očou, partnera i jednog od ljudi u koje je Pablo Eskobar imao najviše poverenja. Tako se Sito povezao sa Medeljin kartelom i počeo da „kupi njihove fore“.

Prvo je otišao u Panamu, gde je upoznao Odalisa Riveru, jednog od najvažnijih ljudi u trgovini narkoticima te zemlje i bliskog rođaka Manuela Noriege. Zatim je Sito osnovao svoj fudbalski klub, trošio novac jednako brzo koliko ga je zarađivao i gradio monopol na plovni put od Latinske Amerike, preko Afrike do Evrope. (Pogledajte i seriju na Netfliksu o Situ – „Farina“)

Kada je posle decenija eksploatisanja mreže koju je razvio, završio u zatvoru, a upravnik te ustanove ispred kuće pronašao dva najnovija Mercedesa, bilo je jasno da će Sito u zatvoru imati poseban tretman. Ipak, deo njegove mreže ostao je slobodan i upravo za njega se bore brojne kriminalne grupe u Španiji, objašnjava El Pais u jednom od svojih tekstova na ovu temu (kojih je sve više).

„Baluma“ i „Falkuša“

Operacije koje je izvela španska policija pokazuju da kriminalne grupe sa Balkana uveliko koriste „dobro more“ i još bolje vetrove između Latinske Amerike i Evrope. Prema izveštajima španske policije, „balkanske grupe“ su se specijalizovale za krijumčarenje narkotika jahtama i jedrilicama.

Tokom operacija policija pažljivo prati kretanje sumnjivih lica i plovila, a mapa njihovog kretanja po pravilu podrazumeva duža zaustavljanja u Latinskoj i Centralnoj Americi.

U slučaju akcije Baluma, srpska policija imala je informacije da su pripadnici grupe nekoliko puta putovali u Latinsku Ameriku pripremajući preuzimanje droge, a pre utovara jedrilicu su u Meksiku prepravili… Uporedo sa akcijom na Atlantskom okeanu, kod određenih lica u Srbiji zaplenjeni su dokazi koji potvrđuju transfere novca u Španiji i brojnu dokumentaciju.

Na fotografijama zaplenjene droge se vidi da je droga bila pakovana u različite pakete, a na nekima od njih je zalepljen lik Gavrila Principa.

Hrvatska jedrilica prešla je još duži put, uprkos, ili zahvaljujući koronavirusu.

Civilna garda je saopštila kako je jedrilica u februaru krenula iz Dubrovnika prema Crnoj Gori a zatim je došla do španske obale gde je bila uočena u južnoj luci, u Almeriji. Potajno je praćena prilikom dolaska na kanarsko ostrvo Lanzarote gde su identifikovani članovi posade. Nameravali su zatim da krenu prema Karipskim ostrvima u srednjoj Americi. U aprilu je jedrilica primećena na tamošnjim ostrvima Barbados i Martinik.

Zbog pandemije koronavirusa jedrilica se našla pod sanitarnim kontrolama i inspekcijama u lukama na Karipskim ostrvima pa u takvim okolnostima posada nije mogla da ukrca drogu. Zbog toga su se jedirilicom vratili na kanarsko ostrvo Lanzarote u junu. Trojica članova posade su se zatim razdvojili i otišli u različite delove Evrope pa se u avgustu ponovo sastali na Lanzaroteu. Policija je nastavila da ih tajno prati.

Jedrilica je prijavila put prema Brazilu ali je skrenula sa njega prema afričkoj obali u Gvinejskom zalivu. Zatim je krenula nazad prema severu što je navelo policiju na zaključak da su ukrcali drogu na otvorenom moru, u međunarodnim vodama, sa nekog drugog broda. Jedrilica je nastavila da plovi nazad prema Kanarskim ostrvima. Kada se približila ostrvu La Palma, španska Civilna garda je zaustavila i u njoj pronašla tonu kokaina.

Ipak, te dve jedrilice su samo deo mreže. Dok čitate priču o njima još neko plovi…

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.