Da li želite da preuzmete Nedeljnik android aplikaciju?

DA | NE

Kolumna

Višegrad kao priprema za prugastoplavu zimu

Da nema Ćuprije iz 1577. g, s arhitektonskim potpisom čuvenog Mimara Sinana, po rođenju pravoslavca kao i Mehmed-paše Sokolovića, da nema Andrića čija je kuća u vlasništvu jednog Bošnjaka deboto zapuštena, te danas i Andrićgrada - Višegrad ne bi postojao na regionalnoj kulturnoj mapi
Piše: Nikola Malović
Datum: 02/12/2017

Višegrad kao priprema za prugastoplavu zimu

Na Drini ćuprija (Foto: N. M.)

Čudno je bilo to novembra 2008: čitao sam Bajčev roman "Hamam Balkanija" u trenutku kada mi je u butigu ušla poznanica i rekla: - Znate li odakle smo se suprug i ja upravo vratili?

Uzela je da opisuje Višegradsku banju s termalnom vodom od 31°C, s Mehmed-pašinim kupatilom iz 1575, kada sam povezao, hvala Bajcu, da je ktitor čuvene Ćuprije, i glavni lik romana, Mehmed-paša zaslužan i za nastanak banje jer su na njenim prostorima pronađene štive pune kamena adekvatnog za izgradnju mosta. Da mi po ušima nije zadobovala rečenica u vezi sa najvećim bazenom u Republici Srpskoj ("...u kome je moj muž sve vrijeme plivao!"), vjerovatno da bih bio srećan samo poznanice radi. Ovako sam nazvao suprugu i rekao joj da se pakuje. Putujemo!

Ono što nas je očaralo i učinilo novembarskim Višegrađanima do danas jeste činjenica da se u bazenu sa termalnom vodom punom ljekovitog radona može plivati i dok napolju pada snijeg. Na godišnjicu obalnog vjenčanja uvijek hodimo po Ćupriji. Godine 2009. zatekla nas je u Višegradu vijest o smrti patrijarha Pavla. Godine 2010. objavljena je ideja o gradnji Kamengrada, da bi 2011. bila formirana firma "Andrićgrad, d.o.o" u privatno-javnom partnerstvu između Kusturice, Opštine Višegrad i Vlade RS. Na poluostrvu između Drine i Rzava 2012. g. počela je izgradnja kompleksa koji je svečano otvoren na Vidovdan 2014.

Turska razvojna agencija počela je da rekonstruiše most 2013, premda on ni 2015. nije izgledao kao što to u oku izgleda netom na obali obnovljena palata od kamena - koja bljesne bijela poput galebice. Iako ojačana stubovnim temeljima, popločana novim kamenom i osvijetljena, Ćuprija sa strane i dalje izgleda kao ona prije dolaska Turske razvojne agencije, s mnogo samoniklih biljaka između fuga. Gdje ode 5 miliona evra, šejtan zna.

Osim potpisnika ovog teksta koji svake godine na putu za Beogradski sajam knjiga obiđe most, do izgradnje Kamengrada nije bilo mnogo elemenata koji će Višegrad spojiti s morem. A onda je u gradu koji se po starim Višegrađanima sve problematičnije zove Andrićgrad ("Pa, cijeli je Višegrad - Andrićgrad!") - podignut spomenik bokeljskom đaku, Petru II Petroviću Njegošu, i iza njega "modifikovana replika manastira Dečani", čiji je dečanski original sagradio protomajstor fra Vita Kotoranin.

Da nema Ćuprije iz 1577. g, s arhitektonskim potpisom čuvenog Mimara Sinana, po rođenju pravoslavca kao i Mehmed-paše Sokolovića, da nema Andrića čija je kuća u vlasništvu jednog Bošnjaka deboto zapuštena, te danas i Andrićgrada - Višegrad ne bi postojao na regionalnoj kulturnoj mapi. Kusturica je, iako neomiljen kod starosjedilaca ("Privatizovao je javno dobro", "Crkvu nije orijentisao prema istoku", "To je triler: Kusturica, Dodik i biskup Grigorije") - podigao novi stub u slavu Mosta, Andrića, i antiglobalističke ideologije, što je teza u koju ne vjeruju starosjedioci, jer - kao i veliki vezir, Mehmed-paša Sokolović - možda možeš da budeš dobar s jednim, pa i sa drugim vladarom zaredom, ali kako baš da u svih budeš umiljato jagnje? Ono što starosjedioci još uvijek nenaviknuti na turizam kanda ne znaju - jeste da je Kusturica izrežirao novi narativ najpoznatije od svih kasaba, tj. kako bi ona mogla izgledati da srpske zemlje, osim Primorja, nije zaobišla renesansa. U gradu sa spomenicima Andriću, Njegošu i Tesli nalazi se Andrićev institut, Akademija lijepih umjetnosti, galerija, bioskop, pozorište, knjižara, Opština, Upravna zgrada hidroelektrane, hotel, hosteli, restorani, pivnica, pekara, poslastičarnica, apoteka, banka, suvenirnica...

Na 5 km od Ćuprije, plivam u novembru više negoli u avgustovskom moru. Hamam Balkanija me ozrači. Sasvim me pripremi za prugastoplavu zimu.

 


Ukupno komentara: 1



Sva polja su obavezna.



Starosjedioc
03.12.2017 - 00:52
KOmentar informinasom autoru teksta
Postovani gospodine NIkola Malovicu, nakon citanja vaseg teksta, ja kao rodjeni Visegradjanin, mogu da vam skrenem paznju na par cinjenica: tacno je da je nakon otvaranja Andricgrada Visegrad malo zivnuo, ali to nije trajalo dugo. Tacno je da je Andricgrad donio brojne turiste i ozivio ovaj mali grad. Ja kao starosjedioc, kako ste nas u tekstu nazvali mogu samo da vam skrenem paznju na nekoliko cinjenica, Andricgrad i pored konstantnog \"upumpavanja\" novca Vlade RS posluje negativno, pivnica od skora gotovo i da ne radi, sa prethodnih 8 radnih mijesta, spala je na dva, plate su na minimalcu, 410 KM-205 eura. Vecina radnji radi u gubitku. Pozoriste ne radi, nije cak ni zavrsena gradnja i opremanje, Akademija lijepih umjetnosti nikad nije pocela sa radom, pored brojnih obecanja pomenutog trojca, Dodik, Kusturica i Grigorije. Andricgrad nema menadzera i poslovna politika je ocajna, zahvaljujuci lokalnom bahatom radu vladajuceg SNSD. Preseljenjem zgrade opstine koja je bila u centru Visegrada desetljecima, na silu je preseljena u Andricgrad kako bi popunila zgradu koja je kostala grad toliko da se tim novcem mogla pokrenuti bar jedna propala visegradska fabrika. Hotel nikada nije izgradjen i zjapi prazan. Jednom rijecju, jadno, raspusteno, nezainteresiovano. NOvac od dnevnih pazara Kusturica je uzimao od blagajnika Andricgrada kako bi dijelom finansirao svoj film na Mlijecnom putu, kojim se, iskreno i nije proslavio. POstovani, dodjite vi nama opet, popricajte sa ljudima pa napisite jos jednu reportazu. Takodje, prethodna vlast je na vrlo sumnjiv nacin utrosila sredstva za renoviranje cuprije, i to ste prilicno dobro iznijeli u svom tekstu. Srdacan pozdrav