Da li želite da preuzmete Nedeljnik android aplikaciju?

DA | NE

Istorija

Senke nad Balkanom: Šta je Ante Pavelić radio u Beogradu pre Drugog svetskog rata

Pavelić je u periodu između atentata i početka rata već pravio planove i dogovore sa Italijom, i iskazivao spremnost na "teritorijalne ustupke" ako dobije podršku za stvaranje nezavisne Hrvatske
Priredila Marija Božić
Datum: 05/11/2017

Senke nad Balkanom: Šta je Ante Pavelić radio u Beogradu pre Drugog svetskog rata

Foto Profimedia

Posle emitovanja dve epizode serije "Senke nad Balkanom" u kojima je publika imala prilike da se susretne sa pojedinim značajnim istorijskim likovama, u najavi treće epizode koja će večeras biti emitovana, pojavio se i lik Ante Pavelića. On se u priču koju prati serija "uključuje" kao advokat Damjana Arsova, člana VMRO koji se nalazi u zatvoru.

Šta je poglavnik NDH radio u Drugom svetskom ratu pisalo se u brojnim istorijskim čitankama, dok je period njegovog života pre rata, a posebno aktivnosti u Beogradu, ostao u senci.

Četrdesetjednogodišnji hrvatski glumac Bojan Navojec tumači u seriji Pavelićev lik. Kao što je poznato, serije nisu udžbenici na osnovu kojih treba da učimo o istorijskim događajima, ali nema sumnje da će večerašnja epizoda serije "Senke nad Balkanom" izazvati pažnju publike, pošto je reč o toliko kontroverznoj ličnosti.

Pavelić je završio studije prava u Zagrebu, a od rane mladosti pokazivao je sklonost ka ekstremizmu o čemu svedoči i njegovo članstvo u organizaciji koja je bila poznata pod nazivom "Frankovci". Obavljao je funkciju privremenog sekretara Hrvatske stranke prava do početka Šestojanuarske diktature 1929. godine i zastupao ideju uspostavljanja samostalne hrvatske države.

Pavelić se istakao u sudskoj raspravi protiv makedonskih revolucionara u Skoplju kao njihov zastupnik.

U prvoj epizodi inspektor Tanasijević koga tumači Dragan Bjelogrlić pregovara sa makedonskim zatvorenikom i nudi mu advokata u zamenu za informacije o slučaju na kojem radi. Hadži Damjan Arsov čiji lik tumači Toni Mihajlovski je član VMRO koji traži da njegov advokat bude niko drugi do Ante Pavelić.

Kada je reč o "pravom životu", dok je bio u emigraciji, Ante Pavelić je osuđen na smrt presudom Suda za zaštitu države koji je delovao kao samostalni sud pri Kasacionom sudu Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Ovakva presuda usledila je zbog uspostavljanja kontakata sa VMRO i aktivnosti koje su vodile ka rušenju Jugoslavije. Zbog presude jugoslovenskog suda Pavelić je uhapšen u Beču i proteran u Nemačku.

Zemlju je napustio pod lažnim pasošem i otišao u Italiju gde je radio na formiranju hrvatske revolucionarne organizacije poznate kao ustaše čiji je cilj bio uspostavljanje NDH. Jedna od akcija koju su pripadnici ove organizacije sproveli 1932. godine bio je Velebitski ustanak i tom prilikom došlo je do napada na policijsku stanicu u selu Brešane blizu Gospića. Jedna od aktivnosti ustaša bilo je i ubistvo Tonija Šlegela, urednika Novosti koji je važio za osobu od poverenja kralja Aleksandra. Svi ovi događaji i akcije koje su realizovane pod Pavelićevom upravom, kulminirali su ubistvom kralja Aleksandra u Marseju 1934. godine.

Pavelić je u periodu između atentata i početka rata već pravio planove i dogovore sa Italijom, i iskazivao spremnost na "teritorijalne ustupke" ako dobije podršku za stvaranje nezavisne Hrvatske.

A za vreme "Nezavisne države Hrvatske" 1942. godine izdao je u Zagrebu Mijo Bzik, Pavelićev sekretar za "promidžbu", još dok je bio u emigraciji u Italiji, jednu vrstu zvaničnog dnevnika dolaska ustaša na vlast. Ta knjiga objavljena pod naslovom "Ustaška pobjeda u danima ustanka i oslobođenja" beleži događaje dan po dan u 1941. godini.

Tako na 48. strani svoje knjige Mijo Bzik piše da je u danima kada su se vodili pregovori o pristupanju Jugoslavije Trojnome paktu, Pavelić uputio svojim ljudima u Hrvatskoj poruku u kojoj veli:

"Bit će država u cijelom opsegu i s potpunim vrhovništvom do krajnjih istočnih granica. Kao što se vidi, Jugoslavija nije ostala po strani, i ako su neki od njih u zadnji čas pokušali spasti što se dade. Doći će njezina kapitulacija u potpunom smislu riječi, a na našu korist. Radi toga ni diplomatski ugovor, kojem neki žele iz Beograda pribjeći, neće imati nikakve vrijednosti, jer se zna da ti ugovarači neće ostati dugo na vlasti, budući da im pučisti već u Srbiji spremaju sprovod..."

U samom trenutku kada je Jugoslavija ipak potpisala Trojni pakt, što se Pavelić nadao da spreči, 26. marta 1941. Pavelić je uputio novu poruku u Hrvatsku tešeći svoje pristalice da potpisivanjem Pakta još nisu sve nade za ustašku stvar propale. Za ustaše nisu radili Hitler i Musolini već srpski generali Dušan Simović i Borivoje Mirković, sa svojim zaverenicima. U toj svojoj poruci upućenoj 26. marta, u Hrvatsku Pavelić je rekao:

"Likvidacija će doći brzo, jer oni koji su potpisali ugovor, izazvali su u Srbiji već ogorčenje. Neka se nitko ne obzire na jaku neprijateljsku promidžbu. Već skorih dana razvit će se u Srbiji događaji, koji će izazvati konačne delatnosti..."

On 31. marta 1941. upućuje oduševljenu poruku u Hrvatsku:

"Kao što vam je poznato, događaji su se razvili onako kako smo si samo želeti mogli i u kojem smo se pravcu borili dugi niz godina... Naša ustaška stvar je posve sigurna...".

Posle sloma NDH koja je okarakterisana kao država pod čijom upravom su počinjeni neki od najvećih zločina u istoriji, Pavelić je pobegao u Argentinu koja je bila utočište za begunce od zakona. Pored brojnih nacista i ustaša koji su emigrirali u Argentinu, bio je i određen broj srpskih iseljenika. Blagoje Jovović, to je ime čoveka koji je izvršio atentat na Pavelića 1957. godine. Poglavnik NDH je preminuo dve godine kasnije od posledica ranjavanja, jer zbog dijabetesa rane koje je tom prilikom zadobio nikad nisu uspele da zacele.


Ukupno komentara: 1



Sva polja su obavezna.



moje
06.11.2017 - 10:37
selo brusani
selo kod gospica se zove brusani, a ne bresane.....a sto se tice pavelica procitajte,ako niste knjigu hrv.novinara Drage Pilsla,