Da li želite da preuzmete Nedeljnik android aplikaciju?

DA | NE

Istorija

Poslednji razgovor sa Dejanom Medakovićem: "Zašto me Dobrica Ćosić nikada nije prihvatio"

U prvom nastavku feljtona Darka Hudelista "Moji beogradski prijatelji", krećemo s akademikom Dejanom Medakovićem, a vi pratite veliki feljton koji ćemo objavljivati u svakom trećem broju, i koji će služiti kao prilog za noviju istoriju Srbije
Piše Darko Hudelist
Datum: 13/09/2017

Poslednji razgovor sa Dejanom Medakovićem: "Zašto me Dobrica Ćosić nikada nije prihvatio"

Poslednja snimljena fotografija Dejana Medakovića, u stanu u Krunskoj 15, dve nedelje pre smrti. Arhiva autora

Dejan Medaković je bio jedan od ključnih pripadnika intelektualne skupine ili klana "siminovci", okupljenog oko Dobrice Ćosića. On je bio jedini siminovac rođen u Zagrebu, i jedini koji u Drugom svjetskom ratu nije ni na koji način i ni u kom obliku stupio u partizane, skojevce ili komuniste.

Život Dejana Medakovića je tema o kojoj za novi broj Nedeljnika piše Darko Hudelist, u prvom nastavku feljtona koji će služiti kao prilog za noviju istoriju Srbije. 

Hudelist iznosi "ono najmanje poznato": on se među siminovcima osjećao kao stranac. Stranac posebno u odnosu na Ćosića, kao neformalnog šefa siminovaca, samim time i srpskoga nacionalnog barda broj jedan.

"Povjerio mi je da ga siminovci - a Ćosić među njima najviše - nikad nisu prihvatili do kraja, i to najviše zbog toga što je on po rođenju bio Zagrepčanin", piše Hudelist.

"Svoj posljednji susret s piscem, povjesničarom umjetnosti i akademikom SANU Dejanom Medakovićem imao sam u subotu 14. juna 2008. Kod njega, u njegovu stanu, u Krunskoj 15. Tu smo se redovno sastajali još od oktobra 2006, kada sam i operativno počeo sa svojim beogradskim istraživanjima na temu "Raspad Jugoslavije".

Gledam u svom rokovniku iz 2008. kada sam prije toga bio posljednji put kod Dejana. Bilo je to u subotu 17. maja 2008. U međuvremenu, Dejan se bio teško razbolio, morao je u bolnicu. Nagovijestio mi je da još neće dugo, da mu organizam ubrzano otkazuje, da se polako već oprašta sa svijetom. Svejedno, nastavili smo kovati neke velike planove. Prvo, da ćemo napokon od A do Ž pregledati sve njegove porodične albume (pa i tzv. "badijski album", s fotografijama snimljenim za njegova četvorogodišnjeg školovanja, od 1933. do 1937, u franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na otočiću Badiji kraj Korčule) i da ćemo, tijekom ljeta, napraviti izlet u Sremske Karlovce, gdje je on, Dejan, odmah nakon svoje badijske etape, od 1937. do 1941, pohađao višu gimnaziju, u čuvenoj sremskokarlovačkoj gimnaziji - zajedno sa Borislavom Mihajlovićem Mihizom, Žikom Stojkovićem i ostalima..."

 

CEO TEKST PRVOG NASTAVKA EKSKLUZIVNOG FELJTONA DARKA HUDELISTA ČITAJTE U NOVOM NEDELJNIKU OD 14. SEPTEMBRA, DIGITALNO IZDANJE DOSTUPNO NA NOVINARNICA.NET

 

NOVI FELJTON NEDELJNIKA

Prilog za savremenu istoriju Srbije

U prvom nastavku krećemo s akademikom Dejanom Medakovićem, a vi pratite veliki feljton Darka Hudelista koji ćemo objavljivati u svakom trećem broju, i koji će služiti kao prilog za noviju istoriju Srbije. 


Ukupno komentara: 1



Sva polja su obavezna.



neidealni
15.09.2017 - 10:58
naravno da cu pratiti vaj feljton
Konacno. Sve historije i povijesti Srba iz Hrvatske ili iz zapadnih krajeva koji su kroz povijest mijenjali nazive i imena neusporedive su sa Efemeris. Tu smo, kroz porodicnu povijest Gospodina Medakovica kao i povijest uopce, \"popisani\" i opisani mi, Srbi iz Hrvatske. Kako smo zavrsili kako smo zavrsili preostali zivi prepusteni smo na milost i nemilost sadasnjim gospodarima nasih proslosti i nasih buducnosti koji nas popisuju i opisuju na najgadljiviji moguci nacin. I samom Bogu je mucno od toga prostakluka i primitivizma. Gospodin Hudelist, naravno, nikako ne spada u ovu druzinu.